Najveći Googleovi promašaji i zašto imaju loš utjecaj na najnovije, potencijalno dobre proizvode

Google, jedna od najmoćnijih i najvrjednijih tehnoloških kompanija na svijetu, svoj je uspjeh postigla uglavnom zahvaljujući tražilici, koja danas, 25 godina nakon osnutka, zauzima preko 90% udjela u svjetskom tržištu. Uglavnom zahvaljujući njoj, Google je također i vodeća platforma za oglašavanje, i to također više od dva desetljeća. YouTube, platforma za prikaz video sadržaja, u Googleovo je vlasništvo prispjela 2006. godine, tj. nepune dvije godine nakon osnutka.

U Googleove velike uspjehe također treba uvrstiti i Google Karte, Gmail, vjerojatno najpopularniji web mail servis i možda još poneku aplikaciju. Treba li uopće spominjati Android OS?

Ali u svakoj uspješnoj priči postoji i druga strana medalje, dakle manje uspješni projekti, te isto tako i potpuni promašaji. U ovom tekstu se bavimo upravo njima. Neki su mnogim korisnicima zakomplicirali korištenje inače odličnih Googleovih usluga, dok su druge naveli na potpuno napuštanje Google usluga i potragu za drugim rješenjima. U nastavu možete pročitati razne zanimljive crtice iz Googleove povijesti, što predstavlja svojevrsnu retrospektivu, ali na kraju ćemo se dotaknuti i najnovijih epizoda, jer Google očito nije naučio lekciju iz povijesti.

Društvene mreže

Google Wave

Sada već davne 2009. godine, Google je pokrenuo projekt nazvan Google Wave. U to vrijeme, društvene mreže kakve danas poznajemo većini populacije nisu predstavljale neku posebnu kategoriju na internetu. Znali smo za uglavnom za My Space, Facebook i Twitter, no udio ostalih platformi je bio zanemariv. Google Wave je bio zamišljen kao platforma za kolaboraciju, dakle ne nužno društvena mreža u današnjem smislu poimanja tog pojma, a s obzirom na sposobnosti koje je nudio, zaista je obećavao. Tako ste na svoj profil mogli dodavati kolege, prijatelje i poslovne partnere, razgovarati, razmjenjivati sadrža i sl. Ipak, Wave nije uspio pridobiti kritičan broj korisnika, možda i zato što je jednim dijelom čak bio ispred vremena, no smatram da je presudna stavka bila kompliciranost funkcija i prilično loš dizajn sučelja.

Google Buzz

Nije trebalo dugo da Google pretodno spomenuti Wave ostavi na suhom, da bi nedugo zatim pokrenuo Google Buzz. Ova platforma, tada već hrabro nazvana društvenom mrežom, bila je neusporedivo jednostavnija za korištenje, no ni ona nije dugo živjela. Nedostajale su joj mnoge osnovne funkcije na koje su korisnici tada već etabliranih društvenih mreža bili navikli. Oni koji su je koristili, u startu su odustajali zbog (opet) površno odrađenog dizajna, ali i funkcionalnosti. Da, dizajn je jedan od Googleovih većih problema u svim njegovim proizvodima, čak i onim najpopularnijim, stoga ne čudi da je i ova platforma ubrzo propala.

Google+

Google Plus je vjerojatno najpompozniji, ali istovremeno i najveći promašaj ove kompanije. Pokrenut nedugo nagon gašenja Buzza, prilično ozbiljno je najavljivan, s inicijalnim pristupom isključivo preko pozivnica. Međutim, ni uz pomoć neograničenih resursa Googleove oglašivačke mašinerije, Google+ nije uspio zainteresirati tada već tvrdokorne korisnike Facebooka i Twittera. Zapravo je nevjerojatno koliko je Google truda i novca uložio u ovaj projekt, i na životu ga umjetno održavao skoro čitavo desetljeće, da bi ga konačno umirovio 2019. godine. Tijekom druge polovice prošlog desetljeća, među mnogim grupama na internetu je zapravo predstavljao predmet sprdnje. Kreirano je na tisuće memeova upravo na temu pustoši na ovoj platformi.

S druge strane, mnogi zaposlenici Googlea su isključivo na Plusu samovoljno objavljivali novosti iz svojih područja rada, no vrlo je vjerojatno da im je to bilo uvjetovano od strane nadređenih, čisto kako bi se ova unaprijed osuđena na propast društvena mreža što dulje održala na aparatima.

Chat aplikacije

Ovo je posebno bolna točka Googlea i njegovih projekt managera. Rekao bih rak rana kompanije, koja je vjerojatno progutala više novca od svih neuspjelih društvenih mreža zajedno.

Google Talk/Hangouts

Kad je 2005. godine Gmail krenuo s radom, paralelno je uveden i Google Talk protokol, koji je obećavao mnogo. Prvenstveno zbog svoje interoperabilnosti, tj. karakteristike koju tada popularni servisi poput ICQ-a, MSN-a i Yahoo! Messengera nisu imali. Google je ovim projektom htio učiniti upravo ono na što danas EU regulatori tjeraju WhatsApp – mogućnost komunikacije s drugim platformama.

Međutim, u to doba, Google Talk je očito bio ispred svog vremena, a za neuspjeh postizanja interoperabilnosti zasluge odnosi i konkurencija, koja iz očitih razloga nije imala interesa svoje platforme „spojiti“ s Googleovom.

No ipak, Google Talk je nastavio živjeti samostalno, i prilično dugo se održao. Sve do pojave Androida, odnosno njegovog većeg širenja. Ohrabren naglim strelovitim rastom novog operativnog sustava, Google Talk je započeo svoj proces integracije u samu jezgru Androida, no nedugo zatim je preimenovan u Hangouts. Google je vremenom lansirao više verzija Hangouts aplikacije, integrirao ju je u Gmail i povezane servise, ali pod različitim uvjetima za različite profile korisnika, što je ove dodatno zbunilo. Drugim riječima, Hangouts se razvodnio i tako čak i najvjernije korisnike učinio nezainteresiranima.

U međuvremenu su stasale platforme kao što su WhatsApp, koje za otvaranje računa i korištenje nisu zahtijevale posjedovanje e-mail adrese, kao što je slučaj bio na Hangoutsu, a to je korisnicima olakšalo registraciju i pojednostavilo širenje platformi.

Hangouts je ugašen tek 2022. godine, no neki njegovi segmenti i dalje žive u različitim oblicima i pod različitim imenima unutar drugih Googleovih proizvoda.

Allo i Duo

Google je na izazove koje su postavili WhatsApp i ostali, u više navrata pokušao adekvatno odgovoriti, međutim bez uspjeha. Tako je 2016. godine lansirao Allo za chat te Duo za video pozive. Zanimljivo je da je praktički jednu te istu stvar razdvojio na dvije aplikacije, što je mnogim korisnicima bilo nepraktično. Zašto bih pobogu morao koristiti dvije, kad postoje alternative koje nude sve u jednom?

Dodatni problem za Allo i Duo bila je činjenica da je u to doba Facebook već bio kupio WhatsApp i dodatno ga unaprijedio te istovremeno uveo Messenger, tako da ove dvije Googleove avanture jednostavno nisu imale šanse. Isto tako je bio i vidljiv problem dizajna sučelja, koji Googleu ni dan danas ne ide od ruke.

Google Messages

Kao šlag na tortu Googleovih cringe platformi za komunikaciju dolazi tzv. Google Messages, na hrvatskom - Google Poruke. Ova aplikacija dolazi predinstalirana na mnogim Android uređajima, no što je ona zapravo i čemu uopće služi? Istini za volju, pored WhatsAppa, Vibera i mnogih drugih chat platformi, koga uopće briga?

Ipak, bit ćemo fer i podsjetiti da se radi o još jednom pokušaju implementacije interoperabilnosti među chat platformama, ali ovoga puta uz podršku daleko sigurnijeg RCS protokola, nego što je to bio Jabber u doba Google Talka. Međutim, Google i ovaj protokol „gura“ već desetak godina i nikako da u toj namjeri uspije. Jedan od „krivaca“ za ovu situaciju svakako je i Apple, koji iz sasvim opravdanih razloga ne želi svoj vlastiti iMessages servis, kao dio vlastitog zatvorenog eko-sustava, dijeliti s drugima. Ako Apple sa svojim proizvodima i uslugama postiže tako dobre poslovne rezultate zašto bi, pobogu, konkurenciji olakšao poslovanje ako to ne mora?

Ovdje sada, pak, dolazimo do priče o EU regulativi, koja je taj isti Apple uspjela natjerati na uvođenje interoperabilnosti na njegovoj platformi, a ona će se, prema svemu sudeći, implementirati upravo putem RCS protokola kojeg Google godinama bezuspješno promovira.

Ali što će to značiti za Google Messages? Vjerojatno ništa, budući da je malo vjerojatno da će bilo tko pored WhatsAppa i cijelog niza drugih chat aplikacija željeti koristiti još jednu. Naravno, zbog nadolazeće interoperabilnosti chat platformi u EU, bit će i takvih, no njihov broj definitivno neće biti dovoljan da bi opravdao postojanje jedne aplikacije viška. Tek izvan Europske unije neće značiti apsolutno ništa, a jedina šansa za preživljavanje je „nasilna“ integracija aplikacije u Android operativni sustav, no i u tom slučaju bi baba roga u formi EU regulatora mogla imati posla.

Dizajn i česte promjene naziva proizvoda poseban su problem

I evo nas sada na možda najzanimljivijem dijelu ovog teksta. Svi koji se na dnevnoj bazi susreću s Googleovim proizvodima, ne samo Androidom i Gmailom, već i mnogim drugim, to mogu posvjedočiti. Ovdje ne mislim nužno na dizajn Pixel telefona, koji od samih početaka izgledaju kao "Smederevac", već prvenstveno na dizajn sučelja softverskih proizvoda. Opet, sam dizajn Android sučelja također nije predmet rasprave, jer ga praktički svaki proizvođač uređaja nadogradi na vlastito, koje je često objektivno bolje dizajnirano i logičnije organizirano.

Daleko veći problem je dizajn i organizacija Googleovih proizvoda kao što su Gmail, Karte i ostale popularne aplikacije, no još veće glavobolje korisnicima zadaju profesionalni alati kao što su Workspace, AdSense, AdWords, Analytics i mnogi drugi. Za korištenje ovih servisa, koji nisu besplatni, mnogima zapravo treba makar najjeftiniji seminar, što je posebice vidljivo u nedavnom prelasku s Universal Analytics sustava na Google Analytics 4.

Kad je Workspace u pitanju, ova platforma se izvorno zvala Google Apps for Business, da bi nakon toga nekoliko puta promijenila ime, a usput i dizajn sučelja, koji je sve samo ne logičan ili ne daj Bože, intuitivan.

I na koncu spomenimo najnoviju epizodu s AI proizvodom Bard, prije koji dan prekršenim u Gemini. Kad u cijelu priču dodamo još i Google Assistant, koji se prije toga zvao Google Now, vjerojatno ćete doći do stadija da vam mozak počinje naticati.

U moru proizvoda i usluga koje često mijenjaju imena, popraćenog promjenom dizajna i kompliciranjem njegovih funkcija, Google definitivno gubi solidan dio potencijalnih korisnika. Baš u slučaju Barda, pardon Geminija, pardon, Asistenta, osobno sam odustao od korištenja Googleovih AI alata.

Dakle, dragi Google, ako si u osvitu ere umjetne inteligencije uspio odvratiti tehnološkog geeka koji i u srednjim godinama za vrijeme korištenja tvojih proizvoda grize nokte, kako ćeš pridobiti mlađe generacije, koje upravo sada, dakle u možda presudnom trenutku, ulaze u svijet tehnologije?

Ili, kako bi naši kolege iz Oklahoma Timesa rekli - Hey Google, get your shit together