Nakon što je Apple 2007. godine svojim revolucionarnim mobitelom postavio novi smjer u industriji, pametni telefoni su počeli – rasti. Iako je prvi iPhone bio percipiran kao uređaj s velikim zaslonom, njegova dijagonala je iznosila samo 3,5 inča, što se mnogima iz današnje perspektive čini nevjerojatnim. Međutim, iPhone kao takav je pružio osjetno bolje iskustvo nego što je to bilo do tada s uređajima koji su imali još manje zaslone.
Nije trebalo dugo i proizvođači Androida su reagirali. Uskoro smo počeli koristiti 4-inčne zaslone, da bi se 4,3-inčni već smatrao prevelikim. Nedugo zatim, stigli su 4,7 i 4,8-inčni, da bi Samsung 2011. godine šokirao publiku lansiravši prvi Galaxy Note, koji je imao, tada nevjerojatni 5,3-inčni zaslon. Još se sjećam kako su me prijatelji i kolege sprdali kad bih taj uređaj stavio na uho, a istini za volju, i slučajnim prolaznicima sam sasvim sigurno izgledao kao redikul.
Međutim, trend je ubrzo krenuo dalje i zasloni su nastavili rasti. 2015. godine iPhone (6s) dobiva prvu „Plus“ varijantu s 5,5-inčnim zaslonom, što se moglo protumačiti konačnim Appleovim popuštanjem trendu nametnutom od strane drugih. Bilo kako bilo, sudbina malih mobitela je tada zapečaćena.
I tako su zasloni nastavili rasti, da bi se u posljednjih nekoliko godina „stabilizirali“. Najveći top modeli kao što iPhone 16 Pro Max ili Samsung Galaxy S25 Ultra, razvučeni su na čak 6,9 inča, što danas percipirano kao normalno. Postoje i manji, od npr. 6,1, 6,2 ili 6,3 inča, a njih hladno nazivamo kompaktima. I sada polako dolazimo do situacije kad će se ukupna ponuda svesti na samo dvije kategorije, dakle kompakte od 6,1“ do 6,3“ i normalne od 6,7“ do 6,9“.
„Mini“ verzije, kao npr. iPhone 13 mini sa svojim 5,4 zaslonom, jednostavno su nestale sa scene. Najmanji iPhone (16e) sada ima dijagonalu od 6,1 inča i prilično je izvjesno da je to donja granica ispod koje Apple neće više ići.
Kod Samsunga je ova situacija još upečatljivija. Najmanji iz S serije, Galaxy S25, dolazi sa 6,2-inčnim zaslonom, dok modeli iz srednjeg cjenovnog ranga kao što su A36 i A56, imaju 6,7-inčne panele. Štoviše, A55 je imao 6,6“, a Galaxy A54 6,4“ inča. Trend rasta zaslona i kod jeftinijih modela je više nego vidljiv. Naravno, ovo ne znači nužno da je i kućište drastično naraslo, ali je jasno da su manji mobiteli postali prošlost.
Ako se pitate zašto su mobiteli još jednom narasli, odnosno zašto više nema onih manjih, pokušat ćemo istražiti u nastavku.
Veći zaslon – bolje iskustvo
Veliki zaslon jamačno nudi bolje korisničko iskustvo, što jasno samo po sebi. Surfanje, igranje igara i gledanje videa na većem zaslonu je jednostavno neusporedivo ugodnije nego na manjem. Kako kupci polako traže sve veće i veće zaslone, tako im je povratak na manje predstavlja nepremostiv problem. To su shvatili i proizvođači pa su postupno počeli dodatno povećavati zaslone, i istovremeno manje izbacivati iz ponude. Uostalom, veći zaslon je uvijek lakše više naplatiti, tako da je zadovoljen i osnovni postulat kapitalizma.
Veće kućište – veća baterije
U vrijeme kad malo tko s jednim punjenjem može izdržati cijeli dan, sasvim je očekivano da će kupci tražiti veće baterije. To će, naravno, dobiti s većim kućištem. Iako veći zasloni sami po sebi nominalno troše više struje, matematička krivulja ove funkcije već neko vrijeme ide u korist autonomije. Drugim riječima, zbog konstantnog napretka OLED tehnologije, zasloni mogu rasti po većoj stopi od rasta kapaciteta baterija, jer troše sve manje i manje energije u odnosu na potrošnju.
Veće kućište – bolje hlađenje
Mobiteli su u suštini mala računala, ali zbog svoje prirode uglavnom koriste procesore s pasivnim hlađenjem. Zato proizvođači u njih sve češće ugrađuju parne komore (vapor chember). Što je komora veća, procesor je lakše ohladiti. Analogiju možemo povući i s kućištem. Otkad se metal koristi njegova osnova, i ono samo po sebi služi za raspršivanje topline. S plastikom to nije bio slučaj. Znači opet dolazimo do jednostavne računice: što je kućište veće, procesor će se lakše nositi s toplinom.
Više prostora – više prostora za tehnikalije
U veće kućište uvijek je lakše natrpati više komponenti nego u manje. Upravo zato danas imamo iznimno napredne kamere, koje sa svim svojim lećama i senzorima ne bi stale u manje kućište. S obzirom da kupci uvijek traže bolje, više, jače, bez pogovora će sve češće pristati na kompromis s većim kućištem. Mnogi će kupci radije pretrpjeti nezgrapnost kako bi dobili veću bateriju, bolju kameru i više memorije.
Hoće li mobiteli i dalje rasti?
Ovo je škakljivo pitanje, ali u ovom trenutku možemo reći da su dimenzije današnjih pametnih telefona dosegle svoj maksimum. Barem kad govorimo o klasičnom obliku. Vidjeli smo da su preklopni mobiteli stigli kao rješenje za sve one kojima su potrebni još veći zasloni od postojećih, no još uvijek nisu na razini upotrebljivosti klasičnih. Dolaze s manjim baterijama i slabijim kamerama, a istovremeno su osjetno skuplji.
Kako će se preklopni uređaji razvijati u budućnosti, nezahvalno je prognozirati, ali ono u što smo prilično uvjereni je da se mali mobiteli, dakle oni sa zaslonom manjim od 6 inča neće tek tako vratiti u mainstream. I dalje će neki proizvođač ponuditi takve uređaje na tržištu, ali bit će zanimljivi samo određenom krugu manje zahtjevnih kupaca ili kao egzotika. A kad govorimo o pojmu „zahtjevnosti“ samo spomenimo podatak da 10 najprodavanijih modela pametnih telefona u svijetu dolazi iz kategorije najskupljih.
