Iako pametni satovi i fitness narukvice iz godine u godinu postaju sve napredniji, postoji jedno područje u kojem ova tehnologija još uvijek ozbiljno zakazuje: praćenje potrošenih kalorija, odnosno energije. Zbog napretka tehnologije izrade senzora, ovi uređaji su tijekom godina postali prilično precizni kad je riječ o mjerenju otkucaja srca. Isto tako, žiroskop prilično točno broji korake. Međutim, izračun stvarne energetske potrošnje uključuje previše varijabli, zbog čega su procjene s vašeg zapešća često vrlo nepouzdane.
Znanost je jasna: Uređaji drastično griješe
Istraživanja provedena posljednjih nekoliko godina detaljno su analizirala pouzdanost pametnih satova pri mjerenju potrošnje energije. Jednu od najvažnijih studija provela je Medicinska škola Sveučilišta Stanford 2024. godine na uzorku od 60 volontera, testirajući preciznost nekoliko popularnih nosivih uređaja.
Rezultati su bili poražavajući. Dok su uređaji uspješno i precizno bilježili otkucaje srca, njihove procjene potrošenih kalorija bile su potpuno promašene. Od svih testiranih uređaja, najprecizniji je imao prosječno odstupanje od 27 posto u usporedbi s medicinskim EKG-om, dok je najlošiji promašio za nevjerojatnih 93 posto.
"Mjerenja potrošnje energije bila su potpuno netočna. Razmjeri te nepreciznosti su me iznenadili", izjavio je dr. Euan Ashley, glavni autor studije objavljene u časopisu Journal of Personalized Medicine.
Zašto je izračun s vašeg zapešća nemoguća misija?
Jednostavan odgovor leži u činjenici da pametni satovi ne mogu pratiti vaš metabolizam. Umjesto toga, oni su prisiljeni oslanjati se na posredne metode. Naime, iznimno je teško trenirati algoritam koji bi bio točan za široku populaciju, jer energetska potrošnja izravno ovisi o nečijoj razini kondicije, visini, težini i brojnim drugim faktorima.
Iako unos točnih podataka o visini i težini u aplikaciju može donekle poboljšati izračun, na kraju je u igri jednostavno previše varijabli da bi rezultat bio klinički točan.
Novija studija objavljena u časopisu Nature dodatno komplicira priču. Znanstvenici su otkrili da oslanjanje na višestruke senzore za procjenu potrošnje kalorija stvara tzv. Snowball effect. Pogreške pojedinačnih senzora se zbrajaju i potenciraju. Studija je također zaključila da čak i faktori poput tona kože korisnika ili razine znoja izravno ometaju sposobnost senzora da točno izmjeri potrošnju energije.
Kako pametni satovi zapravo "nagađaju" vaše kalorije?
Kada započnete s vježbanjem, vaš pametni sat donosi takozvano "educirano nagađanje" oslanjajući se na kombinaciju prikupljenih podataka:
-
Senzori pokreta: Akcelerometar i žiroskop detektiraju vrste i intenzitet vaših pokreta.
-
Lokacija: GPS prati vašu brzinu i prijeđenu udaljenost tijekom aktivnosti na otvorenom.
-
Biometrija: Optički senzori prate promjene u otkucajima srca.
Algoritmi strojnog učenja tada analiziraju te podatke kako bi prepoznali aktivnost. Ako imate nizak i stabilan puls uz spore korake, uređaj pretpostavlja da lagano šećete. Ponavljajući, snažni pokreti rukama sugeriraju veslanje, dok glatko kretanje bez puno pomicanja ruku ukazuje na vožnju bicikla. Iako vi na početku vježbanja sami samtu definirate verstu treninga, algoritam ne zna vaše stanje kondicije. On ga samo nagađa, odnosno za gotovo uzima prosjek iz baze podataka. Prevedeno, isti pokreti ruku ili nogu kod utrenirane i neutrenirane osobe ne mogu proizvesti jednaku potrošnju energije.
Dakle, bez obzira na to koliko je tehnologija prepoznavanja aktivnosti napredovala, broj potrošenih kalorija koji se na kraju treninga prikaže na ekranu vašeg sata ostaje samo gruba procjena kojoj ne biste trebali slijepo vjerovati.
