Svi znamo za zlatno pravilo – što jači hardver, to bolje performanse. No vrijedi li ono baš uvijek? U pravilu da, jer je nemoguće da slabiji procesor obavi zadatak brže od jačeg, niti u 6 GB RAM-a može stati više otvorenih aplikacija nego u npr. 12 GB. Ipak, mnogi korisnici hardverski slabijih Android uređaja često posežu za jačima, upravo iz razloga jer misle da je to jedini razlog zašto njegov radi sporije od susjedovog.
U ovom tekstu ćemo pokušati objasniti zašto vaš Android mobitel radi sporije bez obzira na njegove hardverske karakteristike. Isto tako, ako već niste, pročitajte i naše savjete o navikama koje trebate steći kako bi baterija vašeg uređaja poživjela dulje.
Ignoriranje i odgađanje nadogradnje softvera
Iako se možda na prvu ne čini takvom, ovo je greška koju ogroman broj korisnika Androida radi. Mnogi zanemaruju upozorenja sustava, a drugi beskonačno odgađaju suočavanje s činjenicom da će njihov mobitel desetak ili petnaest minuta, koliko nadogradnja traje, biti izvan funkcije.
Proizvođač mobitela u principu šalje push obavijesti da je nadogradnja stigla i da je spremna za instalaciju, no na nekim modelima se zna dogoditi da to nije slučaj. Stoga, ako vidite da vam nadogradnje, ne samo one na višu verziju Androida, već i sigurnosne zakrpe, neko vrijeme ne stižu, posegnite u izbornik postavki i pronađite stavku o provjeri dostupnosti nadogradnje. Ukoliko se ona pojavi, svakako je u nekom razumnom roku preuzmite i pokrenite proces nadogradnje.
Spomenute sigurnosne zakrpe su objektivno čak i važnije od samog broja verzije Androida. Ako vaš mobitel nije u korak s najnovijim sigurnosnim protokolima, povećava se vjerojatnost da će vam neka naizgled bezopasna aplikacija instalirati malware, koji će potom dodatno usporavati vaš mobitel, prikazivati brdo reklama pa čak i krasti podatke.
Pretjerivanje s dozvoljenim pozadinskim procesima
Pozadinski procesi su smišljeni kako biste što jednostavnije i ugodnije koristili uređaj. Primjerice, dok surfate internetom u web pregledniku, pozadinski proces WhatsApp aplikacije je zadužen da vam stigne obavijest o dolaznoj poruci. Isto vrijedi i za mailove, ali i neke manje potrebne servise. Korištenjem mnogih aplikacija postajete nesvjesni da sve one u procesu instalacije traže dozvolu za pozadinske procese i vi im to vjerojatno nesvjesno dopuštate.
Naravno, ako se radi o aplikaciji koja mora povremeno koristiti internet kako bi ažurirala podatke, takvoj ćete svakako dozvoliti da upravlja pozadinskim procesima, no često postoje mnoge koje to isto čine bez prijeke potrebe. Na primjer, apliakcije za vremensku prognozu svakako moraju imati pristup pozadinskim procesima kako bi na vrijeme osvježile status i eventualno vas upozorile na nadolazeću oluju, ali njezino osvježavanje ne mora biti aktivno svakih 5 ili 15 minuta. Što je vremenski interval kraći, to će pozadinski procesi biti više zagušeni, a to izravno utječe i na brzinu rada mobitela, kao i na veću potrošnju baterije.
Dakle, u startu si morate odrediti prioritete. Naravno da ćete e-mail klijentu ili npr. WhatsApp aplikaciji omogućiti neprekidan pristup pozadinskim procesima, ali razmislite je li to nužno i s aplikacijama za društvene mreže. Isto vrijedi za već spomenutu vremensku prognozu, ali i za more drugih aplikacija. Štoviše, nekad se zna dogoditi da i bizarne aplikacije kao što su svjetiljke, od vas traže pristup dozvolu za pozadinske podatke, što apsolutno nema smisla. Zato je prilikom svake instalacije potrebno pročitati dozvole koje se traže i razmisliti je li svaka od njih zaista potrebna.
Pretjerivanje s widgetima
Widgeti su izvrsna značajaka Android uređaja i kao takvi mnogima pomažu u snalaženju kroz šumu aplikacija i njihovih funkcija. Međutim, ovo vrijedi dok s njima ne pretjerate. Samim time što na početne zaslone dodate previše widgeta, njihova svrha se sama po sebi gubi, jer stvara dodatni kaos.
No, ono što je još gore, jest činjenica da svaki widget iziskuje vlastiti pozadinski proces, vlastito mjesto u radnoj memoriji, i na koncu, vlastiti kanal napajanja iz ionako preopterećene baterije. Postavite widgete koji su vam nužni, dok neke druge možete i optimizirati. Mnoge aplikacije u postavkama nude podešavanje intervala automatskog osvježavanja widgeta, a isto tako i ručno, s onom malom okruglom strelicom negdje u njegovom kutu.
Preopterećenje spremišne memorije
Ako vaš mobitel ima 128 ili 256 GB interne memorije, to se isprva može činiti kao beskonačno. Međutim, već nakon nekoliko mjeseci, ona će se napuniti fotografijama, videima, raznim memeoivma, screenshotovima i još gomilom sadržaja na kojeg ste u međuvremenu zaboravili.
U onom trenutku kad kapacitet dosegne neki kritični postotak, uređaj će vas u pravilu upozoriti da je vrijeme da se riješite nepotrebnog sadržaja. Mnogi mobiteli danas posjeduju alate za prepoznavanje istih ili sličnih fotografija, a velika većina njih možda ono najpotrebnije – detekciju cache datoteka. Cache (keš) služi za brže pokretanje i rad aplikacija koje koriste multimedijski sadržaj, primjerice web preglednici, no često se zna dogoditi da cache zauzme velik dio memorije, što naravno, usporava rad uređaja.
Zato je iznimno važno da, ili koristite već ugrađene alate za optimizaciju, ili da sami ručno brišete cacahe iz aplikacija koje ne koristite toliko često. Neke aplikacije tu radnju dozvoljavaju unutar vlastitih izbornika, dok za druge morate otići u izbornik postavki. Kad u njemu pronađete upravljanje aplikacijama, odaberite željenu i u ponuđenom izborniku izaberite pražnjenje cachea (empty cache).
Naravno, memorija se može optimizirati na mnoge druge načine, a jedan od njih je da povremeno i ručno bacite oko na galeriju. Mnogi tada otkriju da imaju i po nekoliko tisuća fotografija u WhatsApp folderu, od kojih vam je 90% vjerojatno nepotrebno. Savjet: kad vam netko pošalje sliku preko bilo koje chat aplikacije, pokušajte ju odmah premjestiti u zasebnu mapu, dakako, ukoliko vam je potrebna za kasnije, a ostale iz spomenutog foldera povremeno brišite. Da bi stvar bila još gora, sve te tisuće nepotrebnih fotografija će se uploadati na cloud servis prilikom sljedećeg backupa, a to zna potrajati. Isto vrijedi i za vraćanje backupa kad npr. aktivirate novi uređaj.
Treba li uopće spominjati bezbroj nepotrebnih ili iskorištenih screenshotova? Nekome želite nešto pokazati putem screenshotova, pošaljete ih, ali pritom zanemarite da su ostali u memoriji uređaja i da vam samo zauzimaju prostor, te posljedično tome usporavaju rad uređaja kad ih se nakupi veći broj.
Pretjerivanje s obavijestima
Skoro svaka aplikacija danas ima vlastite obavijesti, i svaka od njih želi svoje poslati na vaš zaslon u što većem broju. No, razmislite trebaju li vam sve te obavijesti. Vjerojatno ste nebrojeno puta bili u situaciji da ste neku obavijest manje važne aplikacije samo odbacili. Ono što je bitno reći da svaka push obavijest automatski znači dodatne pozadinske procese, dodatno opterećenje memorije i na koncu dodatnu potrošnju energije.
Osim što vas često distraktiraju, obavijesti dodatno troše bateriju, zbog čega je iznimno važna njihova klasifikacija, odnosno diversifikacija. Za početak je najbolje podesiti različite zvukove obavijesti za različite aplikacije. Vremenom ćete naučiti kako zvuči WhatsApp, kako e-mail, a kako lajk s Facebooka. Isto tako bi bilo dobro da imate različite zvukove za različite osobe unutar chat aplikacije. Tako ćete bez gledanja na mobitel razlikovati šefa od nekog prijatelja kojemu je dosadno pa vas bombardira smiješnim slikama.
Postoji određen broj korisnika koji na obavijesti niti ne gledaju, već im se one konstantno nakupljaju. Nekima u samoj obavijesnoj traci, dok neki samo odbace one manje bitne. I u jednom i drugom slučaju, povećan je broj pozadinskih procesa, memorije i energije. Stoga pokušajte obavijesti svesti na minimum, odnosno optimizirati način njihovog dolaska, kako bi vam baterija što dulje trajala i kako se mobitel ne bi usporavao.
Zanemarivanje potrebe za resetiranjem
Nekad davno, većina nas je po noći isključivala mobitele, no taj je sport odavno izašao iz mode. Smartfoni su nam konstantno uključeni, što samo po sebi ne predstavlja problem. Oni su i konstruirani za takvu zadaću, stoga im to uopće ne pada teško.
Međutim, svaki proizvođač će u nekom zapećku svoje web stranice ili tiskanih uputa za korištenije (ako još uvijek postoji), naznačiti da je povremeno potrebno resetiranje, odnosno reset ili reboot. Na hrvatskom jeziku to je često prevedeno kao „ponovno pokretanje“ i nikako ne bi smjelo biti zamijenjeno s „hard reset" funkcijom, odnosno „vraćanjem na tvorničke postavke“.
Preporuka je da Android mobitel resetirate, odnosno da ga ugasite i upalite barem jednom tjedno, a ako se smatrate naprednijim i/ili zahtjevnijim korisnikom, to biste trebali raditi i češće. Razlog tome je nagomilavanje cachea, raznoraznih procesa i fragmenata aplikacija u memoriji, kojih se nekad ne možete riješiti samim pražnjenjem cachea ili aplikacijama za optimizaciju.
Zaključak
Svaka od gore navedenih stavki utječe na usporavanje uređaja i nepotrebnu potrošnju baterije, a vrlo je velika vjerojatnost da neke od tih grešaka radite simultano. Pokušajte se naviknuti da izbjegavate barem jednu po jednu, i nakon nekog vremena ćete vidjeti da će vam uređaj raditi brže, a baterija trajati dulje.
Isto tako, ako je vaš uređaj iz nekog razloga zaražen malwareom, možda će biti potreban i hard reset, odnosno vraćanje na tvorničke postavke. U tom slučaju osigurajte backup samo fotografija, kontakata i bitnih aplikacija. Te ih kasnije radije ponovno instalirajte ručno.
Zašto?
Ukoliko koristite Googleov ili neki drugi alat za backup aplikacija, a nude ga i sami proizvođači Android uređaja, postoji velika vjerojatnost da će se u backup provući i ta sporna aplikacija koja vam je donijela malare. Ovo mnogi shvate tek nakon što prođu cijeli proces i opet ih zadesi ista sudbina.
