Intel je službeno potvrdio radikalno smanjenje broja zaposlenih, zatvaranje tvornica i odustajanje od planiranih investicija u Europi, nakon godina izazova i slabog odgovora na AI revoluciju. Prema najnovijim podacima iz kvartalnog financijskog izvješća za Q2 2025, Intel će do kraja godine imati oko 75.000 zaposlenih, što je trećina manje u odnosu na kraj 2024., kada je tvrtka brojala 109.800 zaposlenika.
Najveći val otpuštanja pogađa brojne Intelove lokacije širom svijeta. Kompanija je potvrdila povlačenje iz velikih razvojnih projekata u Njemačkoj i Poljskoj, uključujući “mega” tvornice vrijedne desetke milijardi eura, gdje je trebalo biti zaposleno 3.000, odnosno 2.000 radnika. Oba projekta su u potpunosti otkazana.
Podsjetimo, Intel je u Njmečakom Magdeburgu prije nekolkiko godina započeo s gradnjom velike tvornice, s velikim ambicijama, za čiji je dovršetak nakon brojnih problema od Njemačke Vlade dobio deset milijardi eura poticaja. Godinu dana kasnije postalo je izvjesno da se radi o rupi bez dna, odnosno da je dovršetak tvornice i početak proizvodnje samo labuđi pjev.
Također, Intel će zatvoriti proizvodne i testne pogone u Kostariki, gdje je zaposleno više od 3.400 ljudi, te će ih konsolidirati na veće lokacije u Vijetnamu. Najavljeno je i dodatno usporavanje izgradnje pogona u Ohiju, kako bi se ulaganja uskladila s realnom potražnjom na tržištu.
Tvrtka je još u lipnju ugasila svoj odjel za razvoj čipova za autoindustriju i najavila otpuštanje do 20% zaposlenih u tvornicama silicija, dok je u srpnju izdvojila RealSense poslovanje iz portfelja.
Intel je do sada “završio većinu planiranih kadrovskih promjena”, što je značilo rezanje temeljne radne snage za otprilike 15%. No, procjene sugeriraju da će broj otpuštenih doseći oko 33.000 u 2025. godini. Nije poznato hoće li se ovaj trend nastaviti do kraja godine.
Ovakva restrukturiranja nisu prošla bez značajnih troškova. Intel je ove godine zbog otpuštanja i reorganizacije već zabilježio 1,9 milijardi dolara izravnih troškova, a za drugi kvartal 2025. prijavljuje neto gubitak od 2,9 milijardi dolara uz prihode od 12,9 milijardi dolara, što je stagnacija u odnosu na prošlu godinu.
U uvjetima snažnog rasta tržišta umjetne inteligencije, Intelov podatkovni centar bilježi samo 4% rasta na 3,9 milijardi dolara, dok je segment čipova za osobna računala pao za 3% na 7,9 milijardi dolara. Poslovanje s proizvodnjom čipova za treće strane poraslo je za 3% i iznosi 4,4 milijarde dolara.
Unatoč izazovima, Intel tvrdi da je na putu da ove godine smanji ukupne troškove za 17 milijardi dolara te najavljuje izlazak novog “Panther Lake” procesora do kraja 2025., s dodatnim modelima u prvoj polovici 2026.
Ova priča se vrlo lako može uklopiti u aktualne rasprave o tome može li se industrija čipova vratiti na Zapad. Doduše, TSMC-ova tvornica u Arizoni napokon je započela s radom, no još je daleko od proizvodnje 3-nanometarskih čipova, zbog kojih je bila sagrađena.
U priču se isto tako uklapa Trumpova želja o proizvodnji iPhonea u SAD-u, ali je samo pitanje vremena kad će shvatiti da je to praktički nemoguće, barem ne uz razumne troškove i u nekom doglednom roku..
