U svijetu pametnih telefona posljednjih godina svjedočimo impresivnom tehnološkom napretku na području mobilne fotografije. Nakon što su odavno s tržišta zauvijek izbacili kompaktne fotoaparate, pametni telefoni nastavili napredovati i danas njihovim kamerama možemo snimati fotografije koje smo prije samo pet, šest godina mogli dobiti isključivo koristeći se profesionalnom opremom.
Vrhunski model kao što je Huawei Pura 70 Ultra, ali i Xiaomi 15 Ultra, ozbiljno su izazvali dominaciju Applea i Samsunga, pružajući fotografskim entuzijastima dosad nezamislivu razinu kvalitete i izbora. Ipak, čini se da tehnološki napredak polako doseže svoje fizičke granice, pa proizvođači moraju inovacije tražiti na novim područjima.
Granice fizičkog razvoja
Mobilni senzori dosegnuli su dimenzije koje teško mogu biti veće bez ozbiljnih kompromisa po pitanju dizajna kuđišta uređaja. Trenutni maksimalni standard od oko jednog inča, poput Sonyjevog senzora LTY-900, približio je kvalitetu profesionalnim fotoaparatima, no daljnje povećanje izazvalo bi prekomjerne izbočine kamera ili preširok kut snimanja. Upravo zato, fokus industrije okreće se inteligentnijim rješenjima i softverskim poboljšanjima.
Umjesto povećanja veličine, senzori se okreću pametnijim trikovima kako bi uhvatili više svjetla s istih veličina senzora i piksela. Primjerice, Sonyjev nedavno najavljeni LYT-818, senzor od 1/1.28 inča, opremljen je potpuno novom Hybrid Frame-HDR (HF-HDR) tehnologijom. HF-HDR nadograđuje pristup dvostruke ISO konverzijske dobiti (DCG) za tamne sjene spajanjem kratkotrajnih ekspozicijskih okvira, što mu omogućuje da uhvati svijetle dijelove. Sony tvrdi da to pruža više od 100 dB ili do 17 stupnjeva dinamičkog raspona (raspon između najsvjetlije i najtamnije uhvaćene točke prije isjecanja), što rezultira manjim brojem ispranih pozadina ili znatno boljim snimanjem detalja subjekta, čak i kod zumiranja. Sonyjev LYT-828 također predstavlja vlasničku tehnologiju ultravisoke konverzijske dobiti (UHCG) za smanjenje nasumičnog šuma radi poboljšanog snimanja pri slabom osvjetljenju, što će telefonima pomoći smanjiti ovisnost o naknadnoj obradi.
Sony nije jedina tvrtka koja ulaže u poboljšane HDR mogućnosti i prikupljanje svjetla. OmniVisionov novi 1-inčni OV50X senzor donosi poboljšani dinamički raspon pri jakom svjetlu, zajedno s konvencionalnijom DCG HDR tehnologijom. Naravno, Samsungov ISOCELL također ima neke nove adute. Prošlogodišnji 200MP ISOCELL HP9 ostavio je značajan dojam kada je testiran na Xiaomiju 15 Ultra, jer se može pohvaliti 14-bitnim RAW-om, iDCG-om i Staggered HDR-om, te 2x ili 4x senzorskim povećanjem za simulaciju optičkog. Potonja značajka postala je važan trik za mnoge buduće zoom kamere ove godine. U biti, ona uzima središnjih 12.5MP s 50MP ili 200MP senzora kako bi se dobio 2x ili 4x efekt povećanja. Kompromis je da pribjegavanje manjim pikselima rezultira gubitkom hvatanja svjetlosti i zahtijeva pažljivu obradu za izdvajanje preciznih boja, poput Samsungove full-resolution E2E AI Remosaic tehnologije. Samsungovi najnoviji GNJ, Sonyjeva LYT serija i OmniVision OV50 svi posjeduju slične tehnologije, što znači da će ova značajka vjerojatno postati znatno češća među modelima tijekom 2026. godine.
Revolucija u zoom tehnologiji
Nedavno su se pojavile neke zaista obećavajuće inovacije za veći zum. Na sajmu CES 2025, Samsung Semiconductor demonstrirao je svoj koncept All Lenses on Prism (ALoP) za poboljšanje kvalitete zuma. ALoP postavlja elemente leće na vrh prizme u periskopskim kamerama, smanjujući debljinu modula, dok istovremeno omogućuje veći efektivni otvor blende, rješavajući time dva velika problema zoom kamera u jednom potezu. Uski otvori blende su problem za snimanje pri slabom osvjetljenju na daljinu.
Slična tehnologija već je dostupna u komercijalnim pametnim telefonima. OPPO-ova struktura trostruke prizme periskopa pokreće snažne 3x kamere, potpomognute 50MP 1/1.95-inčnim LYT-600 senzorom unutar modela Find X8 Pro i X8 Ultra. Pretpostavlja se da je ista postavka prisutna i u OnePlusu 13. Drugdje, više slojeva leća u "stacked" konfiguraciji i preklopljene periskopske kamere pomažu u dodatnom jačanju optičkog zuma, dok nove ideje poput Sonyjeve promjenjive žarišne duljine i Huaweijevog dvostrukog periskopa doprinose fleksibilnosti.
Umjetna inteligencija – ključ daljnjeg napretka
Vjerojatno ste vidjeli, ako ne i sami snimili 100x zoom sliku Mjeseca, no jeste li znali da su takve slike u većini slučajeva potpomognute AI algoritmom? Naime, na temelju geolokacije i vremena kad je slika okinuta, AI će rezultat maksimalno dotjerati tako da izgleda kao da je zaista okunuta teleobjektivom. Iako je ovakav pristup do sada nailazio na kritike, ne može se reći da takva slika nije realna. Zapravo, jednako je realna vašem selfiju s korištenim beauty efektom.
Video također dobiva nove AI mogućnosti. Neki novi telefoni već sada koriste semantičku obradu u stvarnom vremenu za prepoznavanje onoga što snimate i optimizaciju fokusa, ekspozicije i tona po objektu. Uskoro će i mainstream telefoni nuditi superiornu kontrolu istaknutih dijelova, točnije tonove kože i poboljšano odvajanje pozadine za video, kao i za fotografije. Također je vjerojatno da ćemo vidjeti stabilizirani kinematografski bokeh i AI-rasvjetu koja će postati interaktivnija i uređivana naknadno.
Ukratko, AI više nije samo "buzzword" jer uistinu postaje okosnica fotografije pametnog telefona. Od boljeg zuma i čišćih snimki pri slabom osvjetljenju do pametnijeg videa i kreativnih alata za naknadnu obradu, AI preoblikuje kako kamere vide i razumiju svijet (primjer Mjeseca). Velik dio ovih inovacija odvijat će se izvorno na samom uređaju, pružajući korisnicima brže performanse i više kontrole bez oslanjanja na internetsku vezu.
Nova tehnologija i u pristupanijim uređajima
Vrhunski modeli i dalje dobivaju najblistavije nove "gračke, ali telefoni srednje klase tiho ih sustižu, i to brzo. Današnji modeli više srednje klase već podržavaju značajke poput 4K videa, optičke stabilizacije slike (OIS) i PD autofokusa. Do prije samo par godina, taj popis specifikacija pripadao je samo skupljim modelima. Isto tako, nedavno smo vidjeli telefoto zum na nekim vrlo pristupačnim telefonima, što značajno povećava njihovu fleksibilnost snimanja.
Proizvođači senzora poput OmniVisiona pomažu u pokretanju ove promjene. Uzmimo za primjer njihov OV50M40, koji je dizajniran za smanjenje troškova i složenosti, dok istovremeno podržava napredne značajke poput multi-frame HDR-a i brzog autofokusa. Kompromis je obično manji format senzora i osnovnija optika, ali ukupne mogućnosti nastavljaju rasti.
Do 2026. – 2027. godine, razumno je očekivati da će i srednji i srednje-viši cjenovni razred standardno nuditi 50MP glavne kamere s quad-pixel binning tehnologijom, 4K/30 video i AI optimizaciju scene, što će efektivno odgovarati specifikacijama vodećih modela iz 2023. i 2024. godine. Ukratko, korisnici u srednjem segmentu neće biti zapostavljeni. Oni će imati koristi od kontinuiranih poboljšanja u hardveru i softveru kako se tehnologija iz vrhunskih modela bude spuštala u niže cjenovne razrede.
Zaključak
Gledajući širu sliku, ne treba očekivati revoluciju u veličinama ili oblicima mobilnih kamera. Međutim, to ne znači da su današnji pametni telefoni najbolji što mogu biti. Kombinacija nove senzorske tehnologije, optičkog povećanja i umjetne inteligencije znači da u sljedećih godinu, dvije možemo očekivati veća poboljšanja. Značajke poput spajanja zuma više kamera, noćnih načina ultra visoke rezolucije i HDR-a za cijelu scenu mogle bi postati standardne, a uskoro će stići i u pristupačnije modele.
Iako su kamere pametnih telefona već sada nevjerojatne, industrija se nastavlja brzo razvijati i na hardverskoj i na softverskoj fronti.
Ukratko, ne možemo očekivati dramatičan skok u veličinama senzora i kamera općenito, ali pred nama je zato razdoblje značajnih softverskih i optičkih poboljšanja. Senzori će postati pametniji, AI će postati još moćniji, a pristupačnost vrhunskih tehnologija bit će dostupna široj publici. Fotografski entuzijasti definitivno imaju razloga za veselje.
