Bitcoin halving se događa svake četiri godine. Radi se o algoritmu ugrađenom u sustav koji u točno određenom trenutku smanjuje novu količinu tokena koji ulaze u optjecaj, za pola (half). Povijest je do sada pokazala da halving svaki put uzrokuje veliki rast vrijednosti Bitcoina, budući da rudari moraju prilagoditi cijene. Konkretno, sljedeći halving će se dogoditi 18. travnja 2024. godine, nakon čega će se nagrada rudarima umjesto dosadašnjih 6,25 BTC smanjiti na 3.125 BTC po složenom bloku.
Iz ovoga proizlazi da će za isti rad, odnosno trošak poslovanja, rudari dobiti dvostruko manju vrijednost u Bitcoinima, a to znači da je gotovo sigurno da će povisiti prodajne cijene.
Sukladno tome, cijena Bitcoina bi svakako trebala porasti, posebice nakon samog halving eventa, no trgovci na mjenjačnicama ga već sada počinju uračunavati u cijenu, o čemu smo mogli svjedočiti prilikom najnovijeg uzleta početkom prosinca, kad je cijena premašila 40.000 dolara. Sada, tj. mjesec dana kasnije, uspjela se zadržati na razini između 42.000 i 43.000 dolara.
Prema nekim procjenama, vrijednost Bitcoina bi u travnju mogla doseći oko 50.000 dolara, navodi analitičarska kuća CryptoQuant, s mogućim vrhuncem od čak 160.000 dolara do kraja godine. Naravno, ovaj rast, ako se dogodi, neće ići pravocrtno, jer će uvijek biti korekcija cijene. Trgovci će uzimati zaradu, tj. prodavati jedan dio svog portfelja, ali velika količine „hodlera“ u takvim situacijama u pravilu pruža podršku, odnosno kupuje svaki novi „dip“.
Dodatni razlog za optimizam je i prilično izvjesno lansiranje Bitcoin ETF-ova u SAD-u. Iako je ovaj derivat i do sada bio dostupan, od se odnosio samo na Futures tržište, dakle bio je namijenjen isključivo iskusnim trgovcima. Spot ETF, koji je u najavi, omogućit će pristup Bitcoinu širem krugu populacije i investitora, a to automatski znači i veću potražnju.
Ipak, neki analitičari savjetuju oprez jer, usprkos velikom broj pozitivnih faktora, uvijek postoji mogućnost da nešto krene po zlu. Ovdje podrazumijevaju makroekonomsku stabilnost, prvenstveno SAD-u kao najvećoj svjetskoj ekonomiji. Upravo tijekom 2022. i 2023. godine smo vidjeli da vrijednost kriptovaluta, dionica i ostalih vrijednosnica uvelike ovisi o ponašanju središnjih banaka kao što su Američki FED i europska ECB te njihovim određivanjem kamatnih stopa. Ukoliko je inflacija obuzdana kao što kažu, novih podizanja kamatnih stopa u dogledno vrijeme ne bi trebalo biti.
Što se ostalih kriptovaluta tiče, one bi i dalje trebale pratiti kretanje cijene Bitcoina, budući da je ovaj još uvijek dominantan, ali treba očekivati i njihovu veću volatilnost.
