Pojam umjetne inteligencije, ili skraćeno AI (eng. Artificial Intelligence), danas je praktički nemoguće ignorirati. Naslovi koji ga sadrže doslovno su zaposjeli početne stranice medija, iskaču iz news feedova, RSS čitača i ostalih agregatora. Tu su i oglasi koji reklamiraju razne proizvode temeljeni na AI algoritmima, što polako dovodi do zasićenja, ali i upotpunjuje dojam prostitucije ovog pojma.
Društvene mreže odavno već nisu društvene
Potencijalna primjena umjetne inteligencije je svakako šira od onoga što vidite u naslovima i oglasima, no mnogi će se složiti da se upravo sada nalazimo na prekretnici koja bi mogla zakucati posljednje čavle u lijes interneta kakvog smo do sada poznavali.
Teorija „mrtvog interneta“, tj. onog u kojem botovi proizvode sadržaj, dok njihove druge varijante vrše interakciju, sada polako poprima svoj konačni oblik. Doslovno svaki dan možemo svjedočiti koliko su društvene mreže postale sterilne i zaglupljujuće. Primjera radi, na Facebooku sada morate „ručno“ tražiti objave vaših prijatelja, koje se skrivaju u moru oglasa i sugeriranog (prava riječ bi bila - serviranog) sadržaja, od strane algoritma.
Još se sjećam kad je početkom prošlog desetljeća izašla prva Chrome ekstenzija koja bi, kad biste ju instalirali, sama čestitala rođendane vašim prijateljima na Facebooku. Čisto da ne morate voditi evidenciju i brinuti se o mogućim posljedicama izostanka te esencijalne društvene obveze.
Netko je tada komentirao da bi bilo idealno napraviti i ekstenziju za slavljenike, koja će automatski zahvaljivati na čestitku. Idiličan svijet u kojem strojevi međusobno rade ono što bismo trebali mi, ali smo zahvaljujući tehnologiji koju smo rado prigrlili, otupili i postali mentalno i emocionalno sterilni.
S ekstenzijom ili ne, pogledajte kako danas izgledaju FB zidovi vaših prijatelja. Nizovi ispraznih čestitki s infantilnim emotikonima, ili još gore, umjetno kreiranim cringe avatarima.
Ovo je samo jedan mali primjer kako su društvene mreže uvođenjem algoritama i prvih AI alata počele propadati. Ne u financijskom smislu, jer su tada zapravo počele ozbiljno zarađivati, već u vidu kvalitete i svrhe postojanja.
Većina digitalnih društvenih platformi danas se sastoji od ciljano izrađenog sadržaja u svrhu promocije proizvoda i usluga, a ponajviše putem famoznih influencera. Magnituda ove pojave je toliko velika da većina korisnika npr. TikToka i Instagrama zapravo nije ni svjesna da je ogroman dio sadržaja proizveden upravo za suptilnu promociju, a da su oni samo ciljana publika.
Kad smo već kod TikToka, kojemu po svoj prilici prijeti zabrana, ne možemo ne primijetiti kako se zapravo radi o društvenoj mreži koja je u vrlo kratkom roku postala najpopularnija na svijetu. Američkim vlastima definitivno nije po volji što jedna kineska platforma okuplja najveći dio populacije u samoj Americi pa su je zato i odlučili zabraniti. Kinezi Amerikance putem TikToka možda i špijuniraju, kako ovi tvrde, no osobno smatram da je glavni cilj dočepati se zlatnog algoritma. Upravo onog koji je populaciji dodatno smanjio prosječni IQ, i to brže i bolje od bilo kojeg američkog.
Velik dio tekstova na portalima napisao je ChatGPT
Nisu samo društvene mreže žrtva algoritama i umjetne inteligencije. I sam sadržaj digitalnih medija je vremenom postao sterilan. Možda toga još niste svjesni, ali ogroman dio tekstova koje danas čitate na internetskim portalima je generički kreiran. Nekad ozloglašeno c/p novinarstvo, kojem je glavni alat bio Google prevoditelj, sada je već pomalo passe. Ili ako vam je draže, demode, isfuran, lejm.
Pravi šampion interneta novog doba je AI. Članci koje je kreirao ChatGPT danas su sasvim normalna pojava u online medijima, nerijetko i u onima koje nazivamo uglednima. Jasno je da mediji, kao i svaki drugi poslovni subjekt, postoje zbog profita. Međutim, upravo permanentni imperativ povećanja zarade u pravilu dovodi do pada kvalitete. Takva situacija je u cyber svijetu do sada bila donekle podnošljiva, a ulaskom AI alata u uredničke odaje, moglo bi se lako dogoditi da se upravo takvi mediji i društvene platforme uguše u vlastitoj septičkoj jami.
Za vrijeme prvog Trumpovog mandata, rođen je jedan novi trend – Fake news. Mnogi su u plasiranju lažnih vijesti prepoznali potencijal zadobivanja velikog broja korisnika, uglavnom istomišljenika po nekoj političkoj ili ideološkoj osnovi. Da su lažne vijesti problem, jesu. Publici i medijima koji nisu vični njihovom širenju, tada je bio fokus u diskvalifikaciji i degradaciji onih koji se tom prljavom rabotom bave. Međutim, manji dio je primijetio da ti isti mediji, ako ne šire lažne, to izvrsno odrađuju s – glupim vijestima. Da, zaglupljivanje populacije medijima nikad nije bilo strano, čemu smo mogli svjedočiti dok je još televizija bila predvodnik (dez)informiranja. Pod glupe vijesti ne podrazumijevam nužno izvještaje sa špice, rive ili adventa, i fotki kombinacija odjeće u tim prilikama. Glupih vijesti su prepune gotovo sve niše, jer to nameće imperativ preživljavanja u aktualnoj paradigmi. Ono što glupim vijestima sada daje poseban štih su upravo AI alati.
Da se posrnuće društvenih mreža već događa, dokazuje podatak o migracijama velikog broja korisnika s jedne na drugu platformu. Nakon što je Elon Musk preuzeo Twitter, jedan dio korisnika ga je demonstrativno napustio i prešao na BlueSky, Discord, Threads, Mastodon itd. No, to je rezultiralo razvodnjavanjem, i samo je pitanje vremena kad će i novonastale platforme svoje feedove zatrpati oglasima i sugeriranim sadržajem odabranim od strane algoritama.
Lažne vijesti su loše, ali glupe su još gore
Katalizator općeg posrnuća digitanog prostora je i naša ovisnost o notifikacijama. Svaka web stranica i aplikacija vam žele što prve plasirati sadržaj kojeg je njihov AI alat skrojio upravo za vas, pa vam brže bolje šalje obavijest na mobitel o novom znanstvenom otkriću koje će vas šokirati ili koju je haljinu neka pjevačica obukla na Eurosongu. Koji je novi transfer iz jednog nogometnog klupa u drugi „vrlo moguć“. Te ćete notifikacije nakon nekog vremena vjerojatno isključiti, ali će se AI pobrinuti da se pretplatite na neke nove.
Kombinacija AI generiranog sadržaja s clickbaitom kao izvorno ljudskom izmišljotinom, čini se idealnom za generiranje klikova na nikad lakše i brže sklepan sadržaj.
Pored društvenih mreža i online medija, AI na velika vrata ulazi i u tražilice. Čak i prije ere Geminija, Google tražilica je postupno mijenjala svoju prirodu. I dok je nekad samo prvi link bio sponzorirani, danas se treba potruditi dok pronađete one koji nisu. Štoviše, stvari tek sada postaju opskurne. Umjesto da ponudi kvalitetan i originalan sadržaj, kakvog u svojim uputama za kreatore inače navodi kao ključnog za postizanje boljih rezultata na tražilici, Google će vam često ponuditi upravo onaj sastavljen od strane AI alata.
Ne bi bilo fer reći da Google to radi namjerno, ali je prilično jasno da AI alati daleko brže i preciznije sklepaju članak po Googleovim smjernicama, nego što to može prosječno ljudsko biće. Čak i ako se u nekom trenutku vodstvo Googlea odluči na intervenciju, trebat će mu vremena da algoritam prilagodi borbi protiv upravo onog što je sam kreirao. Isto tako, da AI čak i sastavi neki suvisli tekst, algoritam će se pobrinuti da vam najprije plasira senzacionalističke i lakše probavljive.
Google tražilica nerijetko plasira AI smeće
Čak i prije nedavne ekspanzije AI alata, Googleov algoritam na tražilici se često mijenjao – nagore. Poneki američki tech mediji su proteklih godina često pisali o promjenama u Googleovom algoritmu, koje su uzrokovale pad posjeta neovisnim web portalima i blogovima, specijaliziranim za recenzije pojedinih proizvoda. Jedan od najboljih primjera je bila izvjesna obiteljska tvrtka koja se bavila testiranjem pročišćivača zraka. Dvoje supružnika je kupovalo i recenziralo cijeli niz takvih uređaja i iz prve ruke čitateljima prenosilo iskustva. Posao je cvjetao, sve dok Google nije prilagodio algoritam u korist raznih lifestyle magazina, koji su te iste proizvode suptilno reklamirali. Možda se ne radi o izričitoj namjeri Googlea, ali konačni rezultat je svakako pad kvalitete online sadržaja.
Nadalje, zanimljivo je da mnoge kompanije koje su lansirale vlastita AI rješenja namijenjena širokim narodnim masama, istovremeno uvode i alate za njihovo prepoznavanje. Ovo je doduše trenutno izvedivo za slikovni i video sadržaj, a ono što baš i neće biti lako, je označiti tekstualni sadržaj kojeg je izradio neki AI alat.
Tu sada dolazimo do ljudske intuicije, koja će vjerojatno biti presudna za razlikovanje stvarnog od umjetno kreiranog, naštancanog sadržaja namijenjenog isključivo skupljanju klikova i posjeta. Kako vrijeme bude prolazilo, za pretpostaviti je da će se i AI algoritmi prilagođavati pa će početi prepoznavati uzorak ponašanja stvarnih kreatora i reagirati sukladno tome. Na koncu će se sve vjerojatno svesti na igru mačke i miša.
Ni influenceri nisu pošteđeni
Ni nekad slavne Instagram zvijezde u kupaćim kostimima više neće moći privući toliko publike kao novi AI likovi sa perfektnim obrvama, bicepsima, sisama… Već danas si možete izabrati npr. AI djevojku savršenog izgleda s kojom ćete chatati kad god poželite, i koja vas nikad neće ghostati. U ovom trenutku znate da ste ju sami izabrali ili kreirali sukladno vlastitim preferencijama, ali kako možete biti sigurni da je neka Instagram ili TikTok zvijezda koju redovito pratite i obožavate, zapravo stvarna osoba?
Neki rješenje vide u borbi, dakle suprotstavljanju AI diktaturi. Traže se politička rješenja, pritisci na kompanije i sl. Jedna od mogućnosti borbe je i jačanje decentraliziranih digitalnih sustava s npr. blockchain tehnologijom. Najbolji primjer uspjeha takvog pristupa su kriptovalute, iako borba još uvijek traje. S druge strane, nova postignuća u kvatnom računalstvu navodno omogućuju probijanje kriptiranih sustava, što bi moglo dovesti u pitanje sigurnost blockchaina. Za sada se radi samo o nagađanjima i glasinama, no nikad ne znamo kad će isplivati prvi dokazi.
I što sad...?
Koliko ćemo u ovoj borbi protiv AI diktature uspjeti, ovisi o nama samima. Ispostavilo se da se ne trebamo toliko bojati terminatora i Skyneta. Umjetna inteligencija uništava Internet i to je u ovom trenutku realno.
Za kraj, vjerojatno vam je poznat uradak njemačkog pastora Martina Niemöllera pod kolokvijalnim nazivom „Prvo su došli po…“
Kad su nacisti došli po komuniste,
šutio sam jer nisam bio komunist.
Kad su zatvorili socijaldemokrate,
šutio sam jer nisam bio socijaldemokrat.
Kad su došli po sindikaliste,
šutio sam jer nisam bio sindikalist.
Kad su došli po mene,
više nije bilo nikog da se pobuni
Na sličan način danas možemo reći da je AI prvo došao po Internet.
