U eri nikad bržeg tehnološkog napretka, pametnih ekosustava i sveprisutne umjetne inteligencije, na površinu isplivava neočekivan trend. Paradoksalno, generacija koja je odrasla s pametnim telefonima u rukama sve više osjeća teret digitalnog doba i žudi za jednostavnijim vremenima.
Digitalna generacija bježi od digitalnog svijeta?
Prema nedavnoj anketi koju je proveo američki NBC News, otkriven je iznenađujući podatak: čak 47 posto ispitanika u dobi od 18 do 29 godina (pripadnika Generacije Z) izjavilo je kako bi radije živjelo u nekom prošlom vremenu. Nostalgija za erom CD-ova, iPoda, fizičkih medija i interneta koji nije bio duboko isprepleten sa svakom porom svakodnevice nikada nije bila izraženija.
Povezano: Kako su internetske platforme postale hrpa govana
Što točno tjera najpovezaniju generaciju u povijesti na ovakav generacijski "eskapizam"? Analiza ukazuje na to da su mladi jednostavno pregorjeli od konstantnih pritisaka koje nameće moderna tehnološka industrija.
Pretplate kao ključni okidači frustracije
Problem nije u samoj tehnologiji, već u načinu na koji se ona danas konzumira i monetizira. Istraživanje ističe nekoliko ključnih zamki modernog tech svijeta koje su dovele do ove masovne frustracije, a prva od njih je prava epidemija pretplata. Naime, model jednokratne kupnje gotovo je potpuno izumro na današnjem tržištu. Od osnovnog računalnog softvera i aplikacija neophodnih za svakodnevni rad, pa sve do nebrojenih streaming servisa za glazbu i filmove, korisnici se osjećaju zarobljeni u iscrpljujućoj mreži stalnih mjesečnih naknada koje nezaustavljivo isušuju njihove budžete. Uz to, sve je prisutniji problem očigledno sve lošijih proizvoda, pri čemu među potrošačima postoji snažan dojam da je praksa planiranog zastarijevanja dosegla svoj vrhunac. Za razliku od "stare" tehnologije koja je bila robusna i napravljena da traje godinama, moderni pametni uređaji percipiraju se kao iznimno skupi proizvodi s namjerno skraćenim vijekom trajanja, što dodatno pojačava frustraciju kupaca.
Povezano: Kako su internetske platforme postale hrpa govana 2.dio
Nadalje, digitalno iskustvo ozbiljno narušavaju toksični algoritmi koji dominiraju našim ekranima. Društvene mreže na kojima mladi provode sate pogonjene su nemilosrdnim sustavima čiji je jedini i isključivi cilj maksimizacija korisničkog angažmana, često nauštrb mentalnog zdravlja samih korisnika. Dodatni nemir u taj već kaotični digitalni prostor unosi i invazivna umjetna inteligencija. Vrtoglavo brzi razvoj raznovrsnih AI alata stvara u društvu dubok osjećaj nepredvidivosti i gubitka ljudske kontrole nad tehnologijom, ali i opravdan strah od narušavanja autentičnosti ljudskog stvaralaštva.
Povezano: Instagram kakvog smo voljeli je mrtav: Od albuma za slike postao je tvornica kaosa
Konačno, kap koja prelijeva čašu su takozvani "špijunski" uređaji zbog kojih je konstantna zabrinutost za privatnost postala nova normalnost. Život u okruženju pametnih zvučnika, naprednih satova i telefona koji neprestano prikupljaju osobne podatke i prate točnu lokaciju stvara duboko uznemirujući osjećaj stalnog digitalnog nadzora u vlastitom domu, mjestu koje bi trebalo predstavljati ultimativnu sigurnu oazu.
Traženje izlaza u analognoj oazi
Ova dugotrajna zasićenost rezultirala je opipljivim posljedicama na samom tržištu. Sve je više mladih koji se masovno okreću retro tehnologiji vraćaju se analognom zvuku vinilnih ploča, kupuju stare kompaktne digitalne fotoaparate, a strelovito raste i potražnja za takozvanim "glupim telefonima" koji nude isključivo osnovne funkcije poziva i tekstualnih poruka, barem ako je vjerovati anketi NBC Newsa. Ovaj rastući fenomen služi kao vrlo ozbiljno upozorenje najvećim tehnološkim gigantima: granica tolerancije na konstantnu hiper-povezanost, manjak privatnosti i agresivnu monetizaciju dosegnula je svoju točku pucanja.
