Biznis Top teme

TikTok u SAD-u odbrojava zadnje dane. Hoće li zabranu doživjeti i u EU?

Trgovinski rat SAD-a protiv Kine započeo je još 2018. godine uvođenjem carina na širok spektar poljoprivrednih proizvoda i teških metala, da bi godinu kasnije eskalirao u tehnološki. Uslijedile su sankcije Huaweiju i ZTE-u, koji su okarakterizirani kao „prijetnja nacionalnoj sigurnosti“. Slična sudbina je skoro snašla i Xiaomi, kojeg je Trumpova administracija optužila za usku suradnju s kineskom komunističkom partijom, no do svrstavanja na „Entity“ listu na kojoj joj su se našli Huawei i ZTE, još uvijek nije došlo.

TikTok je na meti američkih zakonodavaca već nekoliko godina

Nije trebalo dugo da se američki kreatori politike okome i na TikTok, koji je zbog tromosti sustava, ali i glasnog protivljnja samih njegovih korisnika ostao „na čekanju“. Naime, sankcije Huaweiju i ZTE-u su uvedene mimo Kongresa, jer je iskorištena spomenuta institucija o nacionalnoj sigurnosti za koju je nadležan predsjednik, pa se pod istom izlikom po američkim zakonima i ustavnim ograničenjima nisu mogle provući nove zabrane. Umjesto toga, upućene su u redovnu proceduru, koju na prijedlog predsjednika mora odobriti Kongres.

Dolaskom Bidenove administracije, praktički se ništa nije promijenilo. Prethodno uvedene sankcije nisu ukinute, već se, naprotiv, pripremaju nove. Tako je prije nekoliko dana u proceduru pušten prijedlog zakona o zabrani TikTok platforme SAD-u, a kao jedina mogućnost da nastavi poslovanje spominje se prodaja poslovanja od strane njegove krovne kompanije ByteDance američkom vlasniku. Ovdje treba podsjetiti da je za vrijeme Trumpovog stolovanja bilo prijedloga da poslovanje TikToka na američkom tržištu preuzme Microsoft, no ova kompanija nije pokazala interes za takvu akviziciju. Štoviše, sam ByteDance uopće nije ni razmatrao takvu opciju, jer nije htio ustupiti algoritam koji je TikTok učinio najpopularnijom društvenom mrežom na svijetu. Naravno, bez „zlatnog“ algoritma, vrijednost TikToka kao platforme bi znatno pala, a time i njegova popularnost, a u slučaju ustupanja istog Amerikancima, ByteDance bi sam sebe pokopao.

U treptaju oka prošlo je pet godina, i TikTok je ponovno na tepetu. Nakon što je Bidenova administracija predložila spomenuti prijedlog zakona, ByteDance je reagirao pozivajući se na prvi amandman američkog ustava o slobodi izražavanja. Ovdje sada možemo raspravljati o svojevrsnom reciprocitetu, s obzirom da su u Kini zabranjene sve američke društvene mreže, no zemlji koja se diči slobodom govora, nikako ne pristaje formulacija koju su zakonodavci u spomenutom prijedlogu zakona iznijeli, jer se tako poistovjećuje s onima koje najviše kritizira.

Društvena mreža kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti?

Radi se o klasifikaciji digitalnih platformi prema tome je li zemlja iz koje potječe „prijateljska“ ili „neprijateljska“. S obzirom da je Kina, uz Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran svrstana u potonju skupinu, zakonodavci ne žele da njihove digitalne platforme „kontroliraju američke građane i podatke šalju u Kinu“. O slanju podataka TikTok korisnika u Kinu za sada nema ponuđenih konkretnih dokaza, niti od samog podnositelja prijedloga zakona, a kamoli od nekog neovisnog tijela. Uostalom slična priča je bila na tepetu i s Huaweijem, koji je navodno u mogućnosti špijunirati korisnike. Dakle, izvjesno je da radi o najobičnijoj političkoj odluci popraćenoj propagandom, koja za cilj ima smanjiti mogućnosti djelovanja konkurencije.

Slijedom ovih događaja, TikTok je jučer svojim korisnicima u SAD-u poslao push obavijest da „pišu svojim predstavnicima“ (u Kongresu, op.a) i izraze negodovanje zbog povrede prvog amandmana američkog ustava koju bi ovaj zakon napravio. Istovremeno su angažirani mnogi pravnici za lobiranje da do izglasavanja zakona ne dođe.

Kako će Kongres na kraju odlučiti, teško je reći, ali postoji velika vjerojatnost da zakon prođe, posebice nakon što je ByteDance korisnicima počeo slati spomenute obavijesti u kojima ih poziva na obranu u svoju korist, što također može biti protumačeno kao propaganda.

U slučaju da se TikTok sada nekim čudom „izvuče“, ponovnim dolaskom Trumpa na vlast početkom sljedeće godine, sudbina bi mu definitivno bila zapečaćena.

Objektivni problem s kojim se Amerikanci sada susreću je nevjerojatnih 170 milijuna registriranih korisnika TikToka, koji s punim pravom negoduju, a najveću štetu bi mogli pretrpjeti poslovi i kompanije povezane s ovom platformom. Naime, nije tajna da je TikTok u proteklih nekoliko godina postao iznimno zanimljiv korporacijama, koji na jednostavan način putem plaćenih kreatora mogu privući nove kupce svojih proizvoda i usluga. Marketinški budžeti upumpani u TikTok su postali ogromni, stoga je logično da su i same kompanije koje financiraju kreatore u problemima.

Hoće li TikTok i u EU dožvjeti zabranu?

Kako će priča s TikTokom u Americi završiti vidjet ćemo vrlo skoro, a s obzirom na tradicionalnu povezanost s Europom, nije nemoguće da se slična priča dogodi i na starom kontinentu. Na primjeru Huaweija, ZTE-a i mnogih drugih kineskih kompanija, ali i nizozemskog proizvođača litografskih strojeva, inače ključnih za proizvodnju čipova, vidjeli smo da Washington s lakoćom vrši pritisak na EU saveznike, koji se nakon nekog vremena jednostavno pokore. Slijedeći istu logiku, za očekivati je da TikTok u EU doživi sličnu sudbinu. Možda ne odmah, ali u nekom doglednom razdoblju bi mogao.

Alternativa kreatoreima, većinu kojih u svrhu oglašavanja financiraju korporacije, ostaju Instagram Reels i YouTube shorts. Ali, kao što je već rečeno, njihov algoritam još uvijek nije dorastao onom kojeg je kreirao TikTok, tako da konačni ishod ovakve poslovne strategije ostaje upitan.

Advertisement