Smartfoni - što donosi budućnost?

evolucija smartfona3

Iako sam mlad, mobilnu industriju pratim od njenih ranih dana. Kroz povijest imao sam i isprobao doslovno na stotine raznih mobilnih uređaja, a koliko se ova industrija promijenila vrlo dobro prikazuju filmovi koje svakodnevno gledamo na televiziji. Od serija u kojima se barmen javljao na telefon i prosljeđivao pozive gostima, preko filmova u kojima su dominirali „pageri“, masu preklopnih telefona pa sve do ovih modernijih u kojima pretežno viđamo Appleove iPhone i Samsungove Galaxyje, ovisno o tome tko je sponzor kojem filmu.

Ne tako davno, započela je i nova serija filmova James Bonda, a u prvom Casino Royale filmu glavni protagonist koristi za današnje pojmove prastari Sony Ericsson Cybershoot serije.
Iako se mobilna industrija naizgled ne mijenja iz generacije u generaciju, pomaci su u svakom slučaju tu, koliko god veliki ili mali bili. Kad je Microsoft predstavio novu Windows Phone platformu, uvjetovao je proizvođače tada iznimno strogim standardima. Svi koji su željeli imati WP u svojem uređaju, morali su zadovoljiti minimalne procesorske zahtjeve takta 1 GHz i 512 MB RAM-a, što se u ono vrijeme činio kao „vrh vrhova“. Danas uređaje s četverojezgrenim Cortex A53 procesorima smatramo onima nižeg ranga, iako su neusporedivo jači nego ondašnji top modeli.

Mnogi se pitaju što je još preostalo, a da industrija smartfona još nije donijela? Postoje li tehnologije koje je moguće ugurati u tako mala kućišta, a da bi kupcima bile korisne?
Upravo je to pitanje bilo postavljeno na našem forumu, a čini se da su naši članovi itekako željni raznih tehnologija koje su svojevremeno i bile prisutne u mobilnoj industriji, a onda netragom i bez nekog očitog razloga nestale.

KAMERA


Osobno najviše vapim za povratkom ksenonskih bljeskalica, koje su nekad bile hit, a imao ih je i nemali broj modela. Uvijek se prisjetim neprežaljenog Sony Ericssona K800, ali i mnogih drugih. Zadnji poznatiji uređaj s takvom bljeskalicom je famozna Nokia Lumia 1020, koja i dan danas broji pristojan broj fanova koji ju smatraju kraljem mobilne fotografije usprkos brojnim nedostatcima naspram današnjih modernijih uređaja.

Najveći problem ksenonskih bljeskalica su potrebe za većim prostorom unutar kućišta, kako za smještaj same bljeskalice, tako i za smještaj veće baterije. Polovično rješenje su LED bljeskalice koje danas svi koriste, a mi se osobno nadamo da će uskoro zaživjeti one ultra tanke ksenonske, čiji su se prvi koncepti pojavili još prije gotovo 10 godina.

Klasična ksenon bljeskalica usporedno s ultra tankom

Osim samih bljeskalica, kamere se daju poboljšati na još mnoge načine, ugradnjom većih senzora, većih otvora blendi i sl.. LG je ove godine predstavio vrlo zanimljiv koncept sa svojim flagshipom G5 kojeg sutra očekujemo u našoj redakciji, a riječ je o sustavu dvije kamere u kojem jedna ima ekvivalent 8mm leći i zatvara kut od čak 135 stupnjeva. Možda se uskoro pojave slični koncepti koji bi mogli imati jednu ultra širokokutnu i jednu teleksopsku leću. U konačnici, ovo bi rezultiralo „optičkim povećanjem“ u smartfonima, bez potrebe za značajnim podebljanjem kućišta.

Naravno, ne moraju sve inovacije biti hardverske. Lijepo bi bilo vidjeti bolju primjenu „proširene stvarnosti“ unutar samih tražila kamere. Aplikacije koje rade na ovom principu već postoje, ali još uvijek nisu našle širu primjenu. Jedna od onih koje rade na sličan način je Googleova Mapa neba, koja vam u uz pomoć vašeg zaslona pokazuje nazive sazviježđa. Zamislite da možete uključiti samo vašu kameru i usmjeriti je u bilo kojem smjeru, a ona će vam izlistati na vašem zaslonu informacije o građevini koju gledate, ili možda virtualni putokaz do nekog restorana, ili možda pak informacije o jelovniku restorana ispred kojeg se nalazite. Primjena je bezbroj i sigurno je da ovo zahtjeva vrlo veliku bazu podataka, s kojom u krajnjoj liniji Google već barata. Ovo je ujedno i jedan od mnogobrojnih razloga za ugradnjom još jačih procesora i još više RAM-a u današnje smartfone.

POVEZIVANJE


Ne tako davno, GPS je bio rezerviran za iznimno skupe uređaje, a danas ga ima ama baš svatko tko posjeduje moderni smartfon. Vjerojatnost da pronađete smartfon bez GPS-a je praktički ravna nuli, no postoje još mnogi prijemnici i odašiljači signala, koje su smartfoni i mobiteli nekad imali, a danas ih više nemaju.

Jedan od njih je FM transmitter, odnosno odašiljač, ali i FM prijemnik. Mnogi smartfoni imaju FM prijemnike, ali se iz nepoznatog razloga sve više izbacuju s tržišta. Uz svu modernu tehnologiju, vjerujem da ne zauzimaju veliki prostor unutar kućišta, a nepresušan su besplatni izvor glazbe i informacija. FM transmitteri u mobitelima i smartfonima nikad nisu zaživjeli u punom sjaju, a osobno bih volio ponekad imati jednog. Svaki put kad se nađem negdje na selu, u nečijoj vikendici u kojoj je jedini izvor glazbe nečiji smartfon ili radio, bilo bi lijepo pustiti playlistu unutar smartfona, a reproducirat ju na starom FM radio prijemniku.

S druge strane, Nokia je svojevremeno ugradila DVB-T prijamnik u jedan od svojih smartfona, a i dan danas ih Lumije imaju za određena tržišta, kao i pojedini Samsungovi i LG-evi modeli. Pojavom sve većih smartfona na kojima provodimo sate dnevno, DVB-T prijamnik se čini kao nešto što bi mnogi koristili. Možda ne u svakodnevnici, ali siguran sam da postoji dovoljan broj situacija u kojima ste poželjeli da ga imate u vašem smartfonu.

Nekoliko modela na tržištu se pojavilo i s projektorima. Koliko god mali bili, i koliko god slika nije bila kvalitetna, poslužili su svrsi. Danas, kad su tehnologije kudikamo naprednije, bilo bi lijepo vidjeti povratak ovakvih uređaja unutar kućišta smartfona. Pogledamo li koliko su kamere napredovale i koliko kvalitetne slike možete izvući iz tako male leće, nema razloga da se slično ne bi moglo napraviti i s projektorima.

Ovo bi ujedno moglo uvelike doprinijeti smartfonima kao jedinom uređaju koji nam treba u kući ili uredu. Uz povezivanje tipkovnice, miša i projektora, mnogima bi smartfoni poslužili kao potpuna zamjena za laptope ili stolna računala, posebno kad u obzir uzmemo koliki udio kolača su već sada zauzeli u računalnoj industriji.

Uz projektor i razvoj raznih glasovnih asistenata poput Microsoftove Cortane, ili Appleove Siri, mogli bismo odložiti smartfon na stol i upravljati cijelom kućom iz komfora vašeg kauča. Jednostavne naredbe poput „pojačaj zvuk“, „isključi svjetlo u kuhinji“ ili „probudi me za 45 minuta“ već sada se mogu zadati našim smartfonima, ali ovo neće zaživjeti dok god ne bude prirodno pričati s smartfonom kao sa stvarnom osobom.

ZASLONI


O savitljivim zaslonima slušamo već godinama, a imali smo ih prilike i isprobati u LG-evim Flex modelima, a vrlo popularna Samsungova Edge linija smartfona dolazi s trajno savinutim zaslonom. Iako ovakvi zasloni postoje, i teoretski ih nije problem niti proizvesti, problem leži u samim kućištima i njihovim baterijama, kao i svim ostalim komponentama koje nisu savitljive kao i zasloni sami. Moguće rješenje leži u smartfonu koji bi bio veličine recimo AA baterije, a iz kojega bi se zaslon kao rola izvukao van. Iako će ovo nekima zvučati kao znanstvena fantastika, tehnologija je otišla toliko daleko da nije nemoguće da se ovako nešto uskoro pojavi na tržištu.

Samsungov koncept fleksibilnog smartfona

Naravno, ostaje puno stvari koje nisu do kraja definirane, poput smještaja slušalice, kamere, svih utora i još mnogo stavki, no vjerujemo da za svaki problem postoji odgovarajuće rješenje. Prije smartfona koji se motaju u rolu, možda dočekamo svojevrsne 3D zaslone. Pri tom ne mislimo na one za koje će biti potrebne posebne naočale, već one za koje takvi dodaci neće biti potrebni. O svojevrsnim hologramima nema smisla trenutno govoriti jer tehnologija nije otišla još toliko daleko, ali o 3D prikazu samog zaslona danas možemo pričati jer takvi zasloni već postoje u nekim drugim uređajima.

Krajnje vrijeme bi bilo da se nešto više poduzme kad je u pitanju otpornost samih zaslona na padove. Uporaba nekih čvršćih i kvalitetnijih materijala od ovih današnjih koji se ne bi rasuli pri prvom dodiru s asfaltom.

Zanimljivih primjera zaslona vidjeli smo čak i u nekim smartfonima koji na poleđini imaju e-ink zaslon, koji u pravilu ne troši bateriju više od male LED lampice, a odlično bi mogao poslužiti za dulje čitanje knjiga ili nekih drugih tekstova. Osobno ne vjerujem da će ovakav koncept ikad zaživjeti, osim ako netko ne pronađe način da spoji dvije tehnologije zaslona u jednu.
Ono što je možda vjerojatnije jest uporaba solarnih panela ispod samih zaslona. Time bi se smartfoni punili dok ih koristite na otvorenom, a tad je ujedno i svjetlina zaslona na maksimalnoj razini kako bi ostali čitljivi. Slični koncepti postoje u modernoj gradnji gdje se unutar stakla samih prozora postavljaju solarne ćelije. Ovo je još iznimno skupo, ali uz stalni razvoj, moguće je da ćemo nešto slično doživjeti i u svijetu smartfona.

SIGURNOST


S obzirom da današnji smartfoni sadržavaju pozamašnu količinu informacija o svakom vlasniku, nerijetko i veliku količinu onih za koje ne želimo da apsolutno nitko drugi zna, za očekivati je da se više poradi i na sigurnosti.

Bilo da je riječ o nekim novim biometrijskim skenerima, možda čitaču otiska dlana, tako da se smartfon otključa čim ga primimo u ruku, ili možda naprednijim čitačima zjenice oka, našeg glasa ili nečeg trećeg, sigurno je da će se u budućnosti još poraditi na ovom segmentu.

bond smartfon
Možda ćemo u stilu James Bonda imati smartfone koji će imati svojevrsno „samouništenje“ odmah nakon što ga netko ukrade pa same krađe smartfona postanu prošlost, a možda ćemo imati još naprednije sustave zaštite podataka tako da će ih biti praktički nemoguće prisluškivati ili pratiti, u što osobno čisto sumnjam, osim možda do primjene kvantnih računala u smartfonima. Što god bilo, budite sigurni da će idući smartfoni imati još jednu veću razinu sigurnosti, barem što se tiče zaštite od sitnih lopova i neželjenih pogleda.

BATERIJE


Gotovo sve ovo što smo naveli uvjetuje bolje baterije, ne nužno fizički veće. Iako se kapacitet i broj ciklusa punjenja značajno povećao zadnjih 20-ak godina, brzina razvoja je mizerno mala u odnosu na razvoj npr. procesora. Da su baterije napredovale kao i procesori, danas smartfoni vjerojatno ne bi bili isporučivani s punjačima, jer bi baterije trajale godinama.

Naravno, možemo uvijek raspravljati o tome što bi bilo kad bi bilo, ali što se danas može promijeniti po tom pitanju? Za početak, krajnje je vrijeme za neke nove tehnologije kad su u pitanju baterije jer očito je da s litij-ionskima, odnosno liti-polimerskima koje danas koristimo, nećemo doživjeti neki značajniji napredak u skorije vrijeme.

Zahtjevi korisnika su sve veći i veći, a baterije jednostavno ne mogu trpjeti ovakav tempo razvoja još dugo. Ili će se kapacitet baterija drastično povećati, ili će razvoj industrije biti značajno usporen upravo zbog njih.

Kad će doći smartfoni koji mogu izdržati barem nekoliko dana bez punjača, teško je reći, ali sigurni smo da je krajnje vrijeme da dođu.

ZAKLJUČAK


Industrija smartfona itekako ima još puno toga za ponuditi, a što nam budućnost nosi, to nitko ne zna. Svaki proizvođač ima svoje vizije i ideje, no samo će tržište pokazati koje su od njih korisne, a koje ne. Tim Cook je u sinoćnjem intervjuu izjavio da Apple sprema nove tehnologije za koje niti sami ne znamo da su nam potrebne, a ja mu osobno potpuno vjerujem.

Ljudi su generalno željni novotarija i kupuju sve što im se prikaže kao prijeko potrebnim, bez obzira koliko istine ima u tome. Spremni smo žrtvovati dio svoje slobode i posvetiti se smartfonima, puniti ih svaki dan, paziti da nam ne ispadnu, i u krajnjoj liniji vrlo često izdvojiti pozamašnu količinu novca, samo da bismo imali ono najnovije što industrija nudi.
Zauzvrat dobivamo još mnogo toga, a ako bismo mogli dobiti još više za istu cijenu, zašto ne?