Top modeli, ili kako im u današnjem angliziranom svijetu volimo tepati flagshipi, u proteklih nekoliko godina postali su izrazito skupi. Ovaj fenomen nije specifičan samo za određene brandove, kao npr. Apple, odnosno njegov iPhone, koji je u mnogim izravnim usporedbama s Androidima objektivno skuplji. Tu je još uvijek prisutan svojevrsni elitizam, kojem bih svakako mogao dodati prefiks „kvazi“, a posebno je izražen na američkom tržištu, gdje iPhone trenutno sudjeluje s 55% udjela.
Kvazielitizam ili zašto iPhone u Americi drži 55% tržišta
Ovako velik udio jednog branda u Americi zapravo ne čudi, jer je to objektivno jedno od najbogatijih tržišta na svijetu, s velikom kupovnom moći. Istini za volju, nije ni EU tržište siromašnije, no ovdje takav tržišni odnos nije zabilježen. Naravno, to ne znači da kvazielitizam ne postoji, dapače. Vlasnici iPhonea se s obiju strana Atlantika često znaju postaviti ispred onih koji koriste Androide, budući da je potonji dostupan na daleko širem spektru uređaja, što uključuje i najjeftinije modele. Appleova politika proizvodnje samo skupih uređaja očito ima efekta, što je vidljivo i u segmentu računala. I dok Windows PC možete kupiti i za manje od 400 eura, Mac računala možete dobiti isključivo u daleko skupljim konfiguracijama. Naravno, ne koriste svi računala za obradu videa, programiranje ili kreiranje beskonačnih Excel tablica, gdje je potreban jači hardver pa zbog toga nemaju potrebe za pretjerivanjem sa specifikacijama. Oni koji koriste web preglednik i osnovne Office alate, zadovoljit će se i s relativno jeftinom konfiguracijom.
Povezano: Kupiti iPhone 14 sada ili čekati iPhone 15?
Međutim, kad su pametni telefoni u pitanju, situacija nije baš izravno usporediva. Razlika u konfiguracijama između, da se tako izrazim, skupih i jeftinih računala zna biti osjetno veća nego što je slučaj s mobitelima. Primjerice, danas praktički više ne možete kupiti mobitel s lošim zaslonom. Te su razlike postale toliko sitne da su na pragu da postanu zanemarive.
Procesori i memorija
Kad je procesorska snaga u pitanju, razliku u performansama između npr. Snapdragona 8 Gen 2 i ili nekog MediaTek midrange procesora osjetit će jedino okorjeli gejmeri ili eventualno najstručniji dio populacije u ovom području. Velika većina u svakodnevnom radu s porukama i mailovima vjerojatno neće primijetiti ništa. Facebook i Instagram feedovi će se učitavati otprilike istom brzinom, kao i web stranice raznih portala. Sama brzina učitavanja više će ovisiti o kvaliteti mreže, odnosno jačini signala na konkretnoj lokaciji, nego o procesoru.
Povezano: Pet stvari na koje ne biste trebali previše obraćati pažnju pri kupovini novog mobitela
Još jedna stavka koja, barem u Android svijetu, predstavlja svojevrsni elitizam je količina RAM-a. 12 i 16 GB realno je malo kome potrebno, jer je 8 sasvim dovoljno za veliku većinu zadataka koje mobilni uređaj obavlja. Usporedbe radi, vjerojatno ste primijetili da i vaše računalo može imati manje RAM-a od mobitela, što je jedan veliki apsurd. Ova situacija je u pravilu karakteristična za spomenute elitiste, jer njihov mobitel vidi daleko više prijatelja, poznanika, rodbine ili slučajnih prolaznika nego računalo koje mu se nalazi kod kuće ili u uredu.
Kamere su jedna od rijetkih stavki koje flagshipe još uvijek čine boljima
Kad su kamere u pitanju, na ovom području još uvijek vlada dovoljna distanciranost između jeftinijih i skupljih uređaja, no pitanje je koliko će i ona dugo trajati. Iako su senzori najbitniji dio kamere, a nakon njih leće, softver je ono što čini konačni proizvod, a to je u ovom slučaju fotografija. Još su friška sjećanja na Sonyjeve mobitele od prije nekoliko godina, koji po kvaliteti fotografije nisu mogli konkurirati mnogim drugim proizvođačima. Ironija je u tome što je upravo Sony istim tim senzorima opskrbljivao sve ostale, koji su jednostavno izradili bolji algoritam i pobijedili Sony na njegovom vlastitom terenu.
Povezano: Svi flagship mobiteli će poskupjeti, a ne samo iPhone
Ono što također kamere top modela još uvijek razlikuje od onih iz nižih cjenovnih razreda je i optičko povećanje, koje kod nekih ide i do 10x (Samsung). Kvaliteta ovakve fotografije objektivno nije usporediva s bilo kojom koja koristi digitalno povećanje, no ovdje se radi toliko specifičnoj situaciji da možda niti nije mjerodavna. 10x optički zoom može dobro poslužiti ako susjedu želite gledati u tanjur, no svakako se trebate zapitati je li nabavka uređaja po tako visokoj cijeni vrijedna tog zadovoljstva. Isto vrijedi i za fotografiranje mjeseca ili pejzaža iz aviona, a da u kadru ne ostane dio krila.
U priči o kamerama svakako moramo izostaviti razne Instagram i TikTok influencere, jer njima najbolji iPhone ili Samsung predstavljaju alat za posao. Ako ne spadate u ovu skupinu, trošenje novca na najskuplje uređaje zbog kamere možda i nije najmudrija ideja, jer će vaš Redmi ili neki drugi uređaj iz srednjeg cjenovnog razreda sasvim dobro odraditi posao fotografiranja plaže, skijanja, rođendana, tuluma, koncerata pa čak i novorođenčadi. Ovdje podrazumijevam da ćete te i takve fotografije koristiti uglavnom za društvene mreže i dijeljenje putem chat aplikacija. One će čak i na monitorima računala izgledati sasvim pristojno, osim ako niste profesionalac koji posjeduje 8K zvjerku.
Jesu li flagshipi toliko bolji, koliko su skuplji?
Sve nabrojane stavke na top modelima objektivno jesu bolje i još neko vrijeme će biti, ali morate se zapitati jesu li baš toliko bolje, koliko su takvi uređaji skuplji. Oni koji koštaju 400 do 500 eura, a u nekim slučajevima i manje, opremljeni su solidnim procesorima, imaju dovoljnu količinu radne i spremišne memorije, raspolažu dobrim kamerama, a baterije im nerijetko traju dulje nego kod top modela. Ironično, mnogi takvi mobiteli podržavaju osjetno brže punjenje od dvostruko skupljih modela.
I trebate li sada za mobitel izdvajati 1000 do 1200 eura, koliko otprilike iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj? Jasno, sve ovisi o vašim primanjima, jer možda imate natprosječnu plaću ili ste saborski zastupnik, no problem kvazielitizma je prisutan upravo kod onih koji imaju prosječnu ili manju, ali zahvaljujući kreditiranju od strane operatera, nerijetko kupuju najskuplje modele koji im uopće nisu potrebni, plaćajući pritom i tarife, čije pakete rijetko kada do kraja iskoriste.
Zaključak
Prateći trendove u ovom industrijskom segmentu zadnjih 20 godina, primijetio sam da se razlike u cijenama između modela istog proizvođača postupno povećavaju, ali one u mnogim slučajevima nisu opravdane onim što za to dobivate. Najgori dio ove priče je što te razlike i dalje postaju sve manje. Kako bi opstali, proizvođači će morati poraditi na novim inovacijama koje će vratiti razliku između najskupljih i pristupačnijih modela. Jedan takav primjer su preklopni uređaji sa savitljivim zaslonima, no i njihov uspjeh ovisi o dodatnim poboljšanjima preklopnih mehanizama i samih zaslona.
Za kraj ove priče svakako treba spomenuti i najavljeno poskupljenje novih top modela. iPhone 15 serija bi trebala poskupjeti u prosjeku 200 dolara, a slična sudbina sasvim sigurno čeka i Android tabor. Zato prije svakog ulijetanja u nabavku novog mobitela, a posebice onog kojeg kupujete kod operatera „na rate“, dva puta razmislite je li vam najskuplji zaista potreban.
