Top teme

Zašto kineska zabrana izvoza Galija i Germanija u SAD i EU predstavlja prekretnicu u tehnološkom ratu?

Pet godina nakon što su SAD, nezadovoljne deficitom u trgovini s Kinom počele uvoditi carine, kvote, a potom i sankcije, danas je došao na tapet još jedan ozbiljan uzvratni udarac. Svjetskim medijima jutros je odjeknula vijest o tome kako kineske vlasti od 1. kolovoza ograničavaju izvoz određenih rijetkih metala u SAD, EU i Japan. Ovdje treba dodati i nedavnu zabranu uvoza Micronovih čipova, što je zaprao bio prvi kineski odgovor na radnje američke strane, no ova najnovija odluka će svakako imati daleko snažniji odjek.

Povezano: Zašto je premještanje proizvodnje napredne elektronike iz Kine na Zapad praktički neizvedivo?

Iako je ovaj spektar sirovina, inače prijeko potrebnih za proizvodnju naprednih čipova prilično širok, prvi korak je ograničavanje izvoza Galija i Germanija, koji se koriste u mnogim sferama proizvodnje napredne elektronike i telekomunikacijske infrastrukture.

Vidljivo je da se radi o recipročnom odgovoru na sankcije koje SAD i EU zadnjih nekoliko godina konstantno uvode protiv kineskih kompanija, no čini se da je presudnu ulogu ovoga puta imala nedavna odluka nizozemske vlade o ograničavanju izvoza litografskih strojeva, koji su neophodni za proizvodnju poluvodiča, a sukladno tome i naprednih čipova. Tako je ASML, najveća europska tehnološka tvrtka po tržišnoj kapitalizaciji (oko 240 milijardi dolara), u startu izgubila 14% prohoda, no očito nije imala puno prostora za prigovore, s obzirom da se radilo o očitom političkom pritisku SAD-a.

Povezano: Nizozemska sada i službeno ograničila izvoz najveće europske tehnološke kompanije u Kinu

Nizozemskoj vladi se pridružio i Japan, koji je također pod američkim pritiscima ograničio izvoz određenih komponenti u Kinu, kako bi se usporio tamošnji razvoj najnaprednije elektronike, posebice one koja se tiče sada već sveprisutne umjetne inteligencije.

Uz Galij i Germanij, na listi kineske kontrole izvoza nalazi se još 36 sirovina prijeko potrebnih za američku i europsku industriju, ne samo u tehnološkom, već i u obrambenom sektoru, navodi Business Insider.

No, razlog zbog čega su Galij i Germanij u fokusu, leži u činjenici što se dobivaju preradom rude, koju Kina trenutno kontrolira s preko 90% svjetskog tržišnog udjela, a sukladno tome i isporukama povezanim s o stalim lancima dobave. Spomenuti materijali prisutni su i u drugim zemljama, ali trenutno pokretanje njihovog rafiniranja, odnosno procesa proizvodnje za dovođenje do oblika u kojem se isporučuju proizvođačima čipova, jednostavno nije moguće.

Povezano: TSMC tvornica u Arizoni dodatno kasni zbog manjka stručnog kadra u SAD-u

SAD i EU već neko vrijeme rade na diversifikaciji nabave repromaterijala i komponenti za proizvodnju čipova, i ne može se reći da nakon svih do sada uvedenih sankcija i ograničenja prema kineskim kompanijama ovakav odgovor nije bio očekivan. Zato sada vjerojatno slijedi pokušaj kontrole štete, jer je vrijeme potrebno da se nabava ovih materijala iz Kine preseli u neke druge zemlje, prilično dugo, a i sam proces pun neizvjesnosti.

Kako prenosi Asiatimes, analitičari vjeruju da ovaj potez kineske vlade neće imati dugoročni utjecaj na opskrbu američkih, europskih i japanskih kompanija Galijem i Germanijem, ali bi mogao izazvati kratkoročne šokove u lancima dobave i eventualno dovesti do nove nestašice, s obzirom da se mikročipovi danas ugrađuju, ne samo u mobitele, računala i u automobile, nego i u npr. perilice rublja i hladnjake.

Povezano: TSMC čipovi proizvedeni u Americi bit će 30% skuplji, a to će uzrokovati i dodatno poskupljenje mobitela

Drugi, i ne baš zanemariv problem je poskupljenje, do kojega će svakako doći ako SAD i EU pokušaju ove sirovine proizvesti na svom tlu. U ovom trenutku za to nemaju ni znanja ni kapaciteta, što znači da bi proces, koji će praktički krenuti od nule, mogao potrajati nekoliko godina. Na slične probleme su naišle i TSMC-ova investicija u tvornicu čipova u SAD-u, kao i Intelova u Njemačkoj. Od nestašice novca do praktički nepostojećeg kadra koji bi te tvornice trebao dovesti u pogon. Ništa čudno, s obzirom da su se vodili političkim, a ne ekonomskim smjernicama. Svakako možemo očekivati da će nakon ovog poteza kineske vlade situacija dodatno eskalirati, a to može značiti nove potrese na tržištu i nova poskupljenja.

I u Kini su svjesni, dodaje Business Insider, da ovom odlukom neće previše naštetiti SAD i EU, no njome svakako kupuju vrijeme, jer će manjak ponude dovesti do zastoja u razvoju američke i europske tehnološke industrije. Kina se također nada da će u sljedećih nekoliko godina uspjeti dostići trenutno najjače igrače na ovom području - tajvanski TSMC i Korejski Samsung.

 

Advertisement Advertisement