Najnovije optužbe za špijunažu i cenzuru kineskih smartfona iz Litve malo su dvojbene

Ponekad ozbiljne teme poput cenzure, špijuniranja, prikupljanja, obrade i čuvanja osobnih podataka bivaju korištene, ako ne i zloupotrijebljene u političke i ekonomske svrhe, što samo smanjuje percepciju važnosti tih tema u javnosti. Na tom putu čini se zastranilo je Ministarstvo obrane Litve kada je Xiaomi optužilo za cenzuru te preporučilo građanima da prestanu kupovati kineske smartfone i zamijene postojeće.

Na modelu Xiaomi Mi 10T 5G pronašli su softverske opcije cenzuriranja određenih pojmova koji su u Kini cenzurirani. To cenzuriranje nije uključeno za europsku regiju, no postoji teoretska mogućnost da ih Xiaomi uključi što je dovoljno bilo za zaključiti da kineski smartfoni cenzuriraju korisnike.

Kod razvoja softvera, praksa je određene značajke sakrivati iza feature flagova, što možemo zamislit kao nekakve sklopke koje možete uključiti ako želite neku značajku prikazati ili isključiti ako ne želite. Google, na primjer, koristi iste flagove u svom Google Maps servisu te ovisno iz koje zemlje gledate kartu, može vam prikazivati različite granice. Često citiran primjer su granice Krima, ovisno gledate li iz zemlje koja je priznala ili nije priznala političke odluke te regije.

U Kini postoje pravila kojih se svi koji žele biti prisutni na kineskom tržištu moraju pridržavati. Iste filtere za cenzuriranje koje litvansko ministarstvo obrane spočitava Xiaomiju imaju i Apple, Samsung i svi ostali koji žele tamo poslovati. Tako da je pomalo bizarno optužiti Xiaomi za špijunažu jer mu softver ima mogućnost cenzuriranja određenih fraza, kada istu mogućnost imaju i ostali smartfoni koje bismo trebali kupovati umjesto kineskih.

Uz Xiaomi, i Huawei je spomenut u ovom izvješću i to da njegovi uređaji, točnije analizirani Huawei P40, korisnike izlažu opasnosti kibernetičkih napada jer neke aplikacije koje se nalaze u AppGallery trgovini imaju poveznice na druge trgovine (npr. Apptoide) gdje su neke od aplikacija u tim trgovinama identificirane kao zlonamjerene. I OnePlusov 8T 5G je analiziran, ali nikakva značajna ugroza kod tog proizvođača nije pronađena.

Ozbiljan argument u ovoj još jednoj bombastičnoj objavi o kineskim smartfonima jest slanje podataka EU korisnika izvan EU, što je prema GDPR-u ograničeno. I Xiaomi i Huawei tvrde da se pridržavaju svih odredbi GDPR-a. Litvansko ministarstvo otkrilo je da Xiaomi određene metapodatke oko korištenja uređaja, poput odabranog jezika, vremena aktivacije uređaja i sl., preko Sensor Data alata šalje enkriptiranim kanalom na servere u Singapur. Isto tako, tijekom prve aktivacije uređaja i prijave na MiCloud u pozadini se kontaktira spomenuti server da se uređaj sinkronizira sa Xiaomi računom, što potencijalno krši odredbe GDPR-a.

Pitanja obrade podataka i privatnosti korisnika ozbiljne su stvari i dio izvješća, kojeg možete preuzeti klikom ovdje, koji se bavi tim dijelom doista su zanimljivi i mogu poboljšati, iz korisničke perspektive, procese koje prozivođači koriste prilikom prikupljanja i obrade podataka.

Možda najzanimljivije od svega u ovoj priči je što je samo izvješće dosta neutralano i nema nikakve sugestije oko toga što korisnik treba ili ne treba kupovati, te ne spominje ni cenzuru ni špijuniranja. Štoviše, dosta dobro je sastavljen. Izjave političara nakon predstavljanja ovog izvješća zapravo su i pokrenule čitavu priču oko još jednog kineskog špijuniranja, što u drugi plan zapravo stavlja ozbiljan problem prikupljanja, obrade, čuvanja i slanja korisničkih podataka, ali ne samo Kineza, nego i američkih tvrtki koje su na ovom području možda i veća prijetnja sigurnosti europskih potrošača.

izvor

 
 
Najnovije recenzije
Najčitanije recenzije
Top teme
This site uses cookies to enhance your experience. By continuing to the site you accept their use. More info in our cookies policy.     ACCEPT