Nakon što je Njemačka u više navrata iz svojih telekomunikacijskih mreža odbijala ukloniti sve „sustave koji bi mogli predstavljati sigurnosnu prijetnju“ (Huawei op.a.), izgleda da je došlo do značajnog preokreta. Nakon što su pod pritiskom Washingtona to već učinile samo dvije europske zemlje - Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska, čini se da bi im se uskoro mogla pridružiti Njemačka, kao najveće i najvažnije tržište na starom kontinentu.
U intervjuu za novine Handelsblatt, njemačka savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser okomila se na telekom operatere u zemlji što već nisu odstranili opremu tvrtki koje se smatraju „potencijalnom sigurnosnom prijetnjom“, uključujući Huawei i ZTE. “Rizici su poznati već dugo”, rekla je, i dodala: "Mislim da su pružatelji usluga imali dovoljno vremena prilagoditi se tome."
Povezano: Američki proizvođači čipova pozvali Bidena da se suzdrži od uvođenja daljnjih restrikcija Kini
Bez obzira na troškove, sve komponente za koje se utvrdi da pokazuju sigurnosne probleme trebale bi biti isključene, rekla je. "Mrežni operateri morat će djelovati i rastaviti komponente." Ministrica pritom nije specificirala na koji način će se „utvrditi“ spomenuti „sigurnosni problemi“, niti tko će snositi troškove o kojima govori. Inače, svi njemački operateri, ali i njihove podružnice u drugim europskim zemljama, već su nebrojeno puta demantirali tvrdnje iz Washingtona o tobožnjem špijuniranju, koji još ni jednom u ovih pet godina nije pružio apsolutno nikakav dokaz za svoje tvrdnje.
Povezano: ZTE i Huawei bilježe rast vrijednosti i ugovorenih poslova, dok Nokia i Ericsson zaostaju
No, ovo sada pokazuje dramatičnu promjenu u stavu njemačke vlade prema percipiranoj prijetnji koju predstavljaju tehnološke tvrtke sa sjedištem u Kini. Očito nije slučajnost da je nova savezna vlada, tj. koalicija socijaldemokrata lijevog centra, neoliberalnih „slobodnih demokrata“ i Zelenih boraca za zaštitu okoliša, zamijenivši bivšu kancelarku Angelu Merkel, iz temelja promijenila politiku.
Također, jedan od najvećih bisera ove njemačke vlade mogli smo vidjeti nedavno, kad je, da bi ispunila predizborno obećanje Zelenih, zatvorila nuklearne elektrane i u pogon vratila termoelektrane na ugljen. Da nije tragično, bilo bi smiješno i ironično upravo zbog imena stranke.
Troškovi odstranjivanja Huawei i ZTE opreme, te zamjene nekom drugom, u cijeloj zemlji bit će značajni. Huaweijeva oprema trenutno čini otprilike 60 posto njemačke 5G infrastrukture. U Velikoj Britaniji, koja ima puno manji volumen instaliranih Huawei komponenti, troškovi uklanjanja i zamjene procijenjeni su na oko 4 milijarde funti, odnosno 4,68 milijarde eura.
Ranije ovog mjeseca analitičari su izračunali da će „rip and replace“ politika samo njemačkog državnog željezničkog prijevoznika Deutsche Bahn koštati više od 400 milijuna eura, dok procjene o zamjeni infrastrukture Deutsche Telekoma svakim novim izvještajem dodatno rastu za novih par milijardi.
Stručnjaci procjenjuju da bi uklanjanje i zamjena preko 80.000 Huaweijevih 5G baznih stanica (podatak iz ožujka ove godine) i zamjena drugima, trajalo više od pet godina, stoga dodatno čudi izjava ministrice da su operateri imali dovoljno vremena. Istina, do sada nisu imali ni zakonsku obvezu, jer je cijela priča bila temeljena na „preporuci“. No, kako politički pritisak raste, ministrica je valjda mislila da će se operateri sami sjetiti ukloniti opremu i to valjda o vlastitom trošku?
Povezano: Zašto je premještanje proizvodnje napredne elektronike iz Kine na Zapad praktički neizvedivo?
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, međutim, „tjera“ sve države članice da zabrane bilo kakvu telekomunikacijsku opremu koju proizvode kineske tvrtke u svojim mrežama, ali njezine želje i preporuke očito nemaju tako izvršan učinak na poslovne subjekte. U govoru održanom u lipnju, europski povjerenik Thierry Breton rekao je da si „Europa ne može priuštiti zadržavanje kritičnih ovisnosti koje bi mogle postati oružje protiv regije“.
U istom govoru je dodao da neuspjeh zemalja EU-a da uklone kinesku opremu iz svojih 5G mreža "predstavlja veliki sigurnosni rizik i izlaže kolektivnu sigurnost Unije jer stvara veliku ovisnost za EU i ozbiljne ranjivosti".
Huawei je odbio komentirati najnovije izlijetanje europskih dužnosnika, ali je uvijek snažno poricao da on ili njegovi proizvodi predstavljaju sigurnosnu prijetnju bilo kome. Zadnja izjava Huaweijevih dužnosnika bila je u lipnju, kada se raspravljalo o zabrani njezinih proizvoda u cijeloj EU:
"Huaweijevu opremu rutinski i pomno nadziru vlade i relevantne sigurnosne agencije u skladu sa strogim standardima cyber sigurnosti. Nikada nisu pruženi nikakvi dokazi koji bi pokazali da Huaweijeva oprema ima backdoor ili da predstavlja bilo kakvu sigurnosnu prijetnju."
Naravno, riječ ministrice unutarnjih poslova nije presudna, jer bi se eventualna zakonska odredba o obvezi uklanjanja opreme trebala donijeti na sjednici vlade i uz dogovor svih koalicijskih partnera. No, s obzirom na njihove mnoge ideološke i interesne sličnosti, u željeni ishod ne treba sumnjati. Ono što bi im eventualno moglo pomrsiti konce je lobi telekom operatera, čija snaga nije zanemariva. Naime, ukoliko se postavi pitanje na koga će pasti troškovi uklanjanja, odgađanje bi se moglo dodatno produljiti, a do tada možda i neka druga koalicija, predvođena drukčijom ideologijom i drugim interesnim skupinama dođe na vlast.
