Top teme

Šamar američkim sankcijama: Huawei Mate 60 Pro otkriva skok u razvoju kineske industrije čipova.

Kad je američka administracija 2019. godine uvela prve sankcije Huaweiju, malo tko je očekivao da će ova kompanija uopće preživjeti, a kamoli se održati na tržištu. Bilo je to doba kad je Huawei bio na granici da po broju prodanih telefona pretekne Samsung. Naravno, ovo nije imalo nikakve veze sa Samsungom, već s namjerom američkih vlasti da zadaju udarac kineskoj elektroničkoj industriji.

Tvrdnje o tobožnjem špijuniranju, koje su poslužile za uvođenje sankcija Huaweiju kao proizvođaču telefona i mrežne opreme nikad nisu bile dokazane, a i svakom imalo upućenom u trgovinske odnose između SAD i Kine bilo je jasno da se radi o čistoj demagogiji kako bi se opravdali ovako radikalni potezi.

Povezano: Zašto je premještanje proizvodnje napredne elektronike iz Kine na Zapad praktički neizvedivo?

Odgovor na to pitanje je zapravo došao od same američke strane, budući da je nakon Huaweija, nastavila uvoditi sankcije i drugim kineskim kompanijama. U centru pozornosti posljednjih godinu dana našla se industrija poluvodiča, odnosno proizvodnja sofisticiranih čipova. Američka administracija je političkim pritiscima uspjela isposlovati zabranu izvoza litografskih strojeva nizozemske tvrtke ASML kineskim kompanijama, no ovoga puta se niti nije krio razlog. Priče o špijuniranju i „prijetnje nacionalnoj sigurnosti" više jednostavno nisu mogle držati vodu. Dakle, najvatreniji zagovornici slobodnog tržišta sami su ga dokinuli, iz razloga jer njima ono više nije u interesu.

I sada dolazimo do onog trenutka kad se ispostavlja da su svi (uključujući i naš portal) koji su bili skeptični prema učincima američke politike sankcija, bili u pravu. Vjerojatno ste zapazili da prilikom predstavljanja novog Huawei Mate 60 Pro smartfona nije bio otkriven podatak o procesoru, već su oni koji su ga se prvi dočepali, zapazili ime Kirin 9000s. Međutim, kako piše Bloomberg, radi se o procesoru kojeg je proizveo kineski foundry SMIC, inače rival tajvanskom TSMC-u i Samsungu, koji još uvijek nije na istom stupnju tehnološkog razvoja.

Povezano: Zašto kineska zabrana izvoza Galija i Germanija u SAD i EU predstavlja prekretnicu u tehnološkom ratu?

Naime, procesor koji je ugrađen u Huawei Mate 60 Pro izrađen je u 7nm procesu, dakle prilično zaostaje za 4-nanometarskima koji se trenutno ugrađuju u najnovije uređaje. Međutim, ono što je ovdje intrigantno je činjenica da je SMIC uspio proizvesti jedan takav procesor usprkos sankcijama pod kojima se i sam nalazi, i to bez najnovije litografske tehnologije nizozemskog ASML-a. Štoviše, novi Kirin 9000s dolazi i s ugrađenim 5G modemom, kojeg je prije uvođenja sankcija Huawei nabavljao od američkog Qualcomma.

Povezano: Američki proizvođači čipova pozvali Bidena da se suzdrži od uvođenja daljnjih restrikcija Kini

I u Bloombergu priznaju da su Huawei i SMIC zajedno uspjeli ostvariti veliki korak, usprkos američkim sankcijama. Samo je pitanje vremena kad će spomenuti foundry biti sposoban proizvesti i naprednije procesore, npr. 5nm i 4nm, a ako je suditi po ovim vijestima, odnosno dinamici napretka, na njih će Huawei, ali i ostali proizvođači, čekati puno manje nego što se pretpostavljalo kad su sankcije uvedene. Ova situacija sada daje mogući odgovor i na pitanje zašto je Huawei Mate 60 Pro namijenjen samo kineskom tržištu. Naime, SMIC isto tako još uvijek nema dovoljno velik kapacitet da bi u kratkom vremenu proizveo veće količine procesora. Iako nije isključeno da spomenuti model u nekom trenutku dođe i na druga tržišta, prilično je očito da je poslužio kao svojevrstan probni balon, nakon kojeg će ove dvije kompanije u suradnji proizvesti još naprednije procesore za sljedeće generacije telefona.

Na kraju se dogodilo točno ono što smo prije nekoliko godina predvidjeli. Američka politika sankcija samo je ubrzala razvoj kineske industrije čipova, dakle dijametralno suprotno od onoga što se njome htjelo postići.

Povezano: EU Akt o čipovima vrijedan 43 milijarde eura konačno odobren. Hoće li EU zaista proizvoditi 20% svjetskih čipova do 2030.?