Europski Akt o čipovima vrijedan 43 milijarde eura dobio je odobrenje Europskog Vijeća, nakon što ga je prethodno izglasao Europski parlament. Konačni cilj Akta je povećanje udjela proizvodnje čipova na svjetskom tržištu s 9% na 20% do 2030. godine
Novim Aktom o čipovima, želi se postići promicanje industrijalizacije i inovativnih tehnologija, uspostavljanje centara za podršku, osiguravanje sredstava, intenziviranje investicija u proizvodne pogone, te osiguravanje lanaca opskrbe, navodi na službenoj stranici. Europska unija ovim Aktom želi podići svoj udio u proizvodnji čipova na svjetskom tržištu sa sadašnjih 9% na 20% do 2030. godine, što je prilično ambiciozan cilj s obzirom na trenutnu pozciju u kojej se EU nalazi.
Povezano: Zašto je premještanje proizvodnje napredne elektronike iz Kine na Zapad praktički neizvedivo?
Ukupno 43 milijarde eura bi u sljedećih sedam godina trebalo biti investirano u ostvarenje ovog cilja, a sredstva bi se trebala namaknuti iz fondova unije u kombinaciji s privatnim kapitalom. Jedan takav primjer već smo vidjeli u Njemačkoj, gdje američki Intel već neko vrijeme gradi tvornicu čipova.
Europska unija ovim Aktom želi potaknuti nove ulagače, kojima bi osigurala mnoge olakšice, baš kao što je Njemačka vlada nedavno odobrila 10 milijardi eura subvencija i poreznih olakšica za dovršetak spomenute Intelove tvornice.
Proizvodnja čipova je trenutno goruća tema u svjetskim ekonomskim, ali i političkim krugovima. Nakon početka američko-kineskog trgovinskog i tehnološkog rata 2019. godine, uslijedila je pandemija koja je dodatno poremetila lance dobave. Posljedice su vidljive i danas, a situacija na američko-kineskoj tehnološkoj fronti se dodatno intenzivira. Stoga je pokušaj EU da koliko-toliko osigura svoje mjesto u ovom industrijskom segmentu logičan i opravdan.
Povezano: Američki proizvođači čipova pozvali Bidena da se suzdrži od uvođenja daljnjih restrikcija Kini
Pored tehnološkog sektora, Akt o čipovima je važan i za europsku automobilsku industriju, budući da je upravo ona bila jedna od najvećih žrtava nedavne nestašice.
Koliko će cijeli projekt biti uspješan, potpuno je druga priča. Rezultati se neće osjetiti trenutno, jer se radi o dugoročnom planu. Zacrtani cilj udvostručenja udjela na svjetskom tržištu je prilično ambiciozan, a njegovo ostvarenje ovisi i o mnogim drugim faktorima, na koje sama EU ne može puno utjecati.
Jedna od otegotnih okolnosti je opća nepredvidivost rasta troškova.
Spomenuta Intelova investicija u Njemačkoj, nakon inicijalnih 17 milijardi eura, vrlo je brzo dosegla brojku od 30 milijardi, dakle skoro kao ukupna vrijednost upravo donesenog Akta o čipovima, koji bi trebao potaknuti mnoge druge investitore. S istim problemima se susreće i TSMC-ova investicija u tvornicu čipova u SAD-u. Nakon problema s pronalaženjem dodatnih sredstava za dovršetak iste, pojavio se problem nedostatka adekvatnih stručnjaka u SAD-u.
Sljedeći problem su lanci dobave, inače locirane u Aziji. Iz ovog razloga već je i sam tajvanski TSMC izračunao da će čipovi proizvedeni u SAD-u biti najmanje 30% skuplji.
Slična sudbina vrlo lako može zadesiti i europske ambicije o planiranom povećanju tržišnog udjela, pa će u nekom trenutku vjerojatno morati uskočiti s dodatnim sredstvima. Koliko dugo i koliko uspješno, ostaje za vidjeti.
